Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH i Grada Zadra te uz suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika, Institutom za migracije, Institutom za društvene znanosti “Ivo Pilar” i Centrom za kulturu i informacije Maksimir
Prva međunarodna konferencija o iseljeničkom turizmu te njegovoj nacionalnoj i globalnoj perspektivi okupila je protekloga vikenda u Zadru znanstvenike i turističke stručnjake iz Hrvatske i svijeta kako bi počeli intenzivnije surađivati u razvoju i pristupu iseljeničkom turizmu.
Hrvatska je prepoznala dobrobit od iseljeničkog turizma za gospodarstvo te – s obzirom na potrebe iseljenika – mogućnosti razvoja i kvalitetnijeg odnosa zajednica Hrvata u inozemstvu s domovinom, istaknuto je u petak na otvorenju tog trodnevnog skupa. Snagu i vrijednost hrvatskog iseljeništva predsjednik Programsko-organizacijskog odbora konferencije Marin Sopta potkrijepio je primjerima nekoliko uspješnih obitelji hrvatskog podrijetla koje su kapital i znanje uložili u zemlju svojih predaka, a neki od njih sada grade hotele, primjerice na otoku Braču.
I državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas rekao je kako je mnogo primjera dobre prakse hrvatskih iseljenika i povratnika u turizam te je pritom istaknuo važnost povezivanja i jačanja veza između Hrvata u domovini i dijaspore.
“Hrvatski iseljenici najbolji su poznavatelji hrvatskih različitosti, autentičnosti i bogatstva te suvremenih svjetskih turističkih trendova. Oni su ta trajna veza između hrvatske kulture i suvremenih globalnih standarda. Njihov doprinos trajnome sadržajnom usavršavanju hrvatske turističke ponude, kojom se ona nameće kao najtraženije odredište Europe, neprocjenjiv je”, poručio je Milas.
Renata Tomljenović s Instituta za turizam istaknula je kako je iseljenički turizam i na globalnoj razini, a kamoli kod nas, u početnoj fazi istraživanja. “Potencijali su veliki, shvaćamo da se pitanja prema dijaspori mijenjaju. Danas je, primjerice, aktualno pitanje kako iseljeništvo iskoristiti da osnaži našu vanjsku politiku i pridonese ostvarivanju naših ekonomskih i društvenih ciljeva. Tako, uz ostalo, u fokus dolazi i turizam.
Očekuje se i njihov povratak u domovinu. Želimo im s ovoga skupa poručiti da ovdje mogu ostvariti svoj život i gospodarski napredak i u tom smislu dobro su došli kao ulagači, posebice u turističkoj djelatnosti jer je turizam u Hrvatskoj iznimno perspektivan”, naglasila je Tomljenović i podsjetila da je Hrvatska samo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila rast u turističkim dolascima za 22 posto, a u noćenjima 25 posto. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić dodao je kako će Vlada kroz razne zakone, kao što je primjerice Zakon o strateškim investicijama, ubrzati realizaciju poslovnih projekata i ulaganja. Kako je među ostalim istaknuto na skupu, iseljenički turizam obuhvaća različite oblike turizma, kao što su primjerice zdravstveni, sportsko-rekreacijski, gastronomski, kulturni, hodočasnički i slično, a procjenjuje se da bi do 2020. godine mogao rasti i između 15 i 20 posto. Razvoj iseljeničkog turizma trebao bi povećati ciljanu populaciju kroz odabrane programe usmjerene prema mlađim naraštajima, studentima, umirovljenicima. Za ostvarenje te ideje i radi promidžbe hrvatskoga iseljeničkog turizma potrebno je razvijati suradnju između znanstvenih i kulturnih institucija, države, jedinica regionalne i lokalne samouprave i lokalnih zajednica kroz pojedinačne i skupne programe, istaknuto je na skupu.
Konferencija “Iseljenički turizam – globalna i nacionalna perspektiva” održala se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Grada Zadra te uz suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika, Institutom za migracije, Institutom za društvene znanosti “Ivo Pilar” i Centrom za kulturu i informacije Maksimir.
Izvor: www.matis.hr