[av_one_full first min_height=” vertical_alignment=” space=” custom_margin=” margin=’0px’ padding=’0px’ border=” border_color=” radius=’0px’ background_color=” src=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_display=” av_uid=’av-1mz49op’]
[av_heading heading=’Putevima zlatara ‘ tag=’h3′ style=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ margin=” margin_sync=’true’ padding=’10’ color=” custom_font=” av-medium-font-size-title=” av-small-font-size-title=” av-mini-font-size-title=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-jyldcb69′ admin_preview_bg=”][/av_heading]
[/av_one_full]
[av_one_full first min_height=” vertical_alignment=’av-align-top’ space=” custom_margin=’aviaTBcustom_margin’ margin=’0px’ margin_sync=’true’ padding=’0px’ padding_sync=’true’ border=” border_color=” radius=’0px’ radius_sync=’true’ background_color=” src=” attachment=” attachment_size=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_display=” av_uid=’av-ehch5′]
[av_image src=’https://moja-domovina.net/wp-content/uploads/2019/07/Putevima-zlatara1.jpg’ attachment=’23946′ attachment_size=’full’ align=’center’ styling=” hover=” link=’lightbox’ target=” caption=” font_size=” appearance=” overlay_opacity=’0.4′ overlay_color=’#000000′ overlay_text_color=’#ffffff’ copyright=” animation=’no-animation’ av_uid=’av-jylde991′ admin_preview_bg=”][/av_image]
[/av_one_full]
[av_one_full first min_height=” vertical_alignment=’av-align-top’ space=” custom_margin=’aviaTBcustom_margin’ margin=’5px’ margin_sync=’true’ padding=’0px’ padding_sync=’true’ border=” border_color=” radius=’0px’ radius_sync=’true’ background_color=” src=” attachment=” attachment_size=” background_position=’top left’ background_repeat=’no-repeat’ animation=” mobile_display=” av_uid=’av-id23ft’]
[av_textblock size=” font_color=” color=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” av_uid=’av-jyldopu3′ admin_preview_bg=”]
Jedan od najstarijih podataka o ispiranju zlata na rijeci Dravi datira iz doba zapljene imanja Zrinskih 1670. godine. Donosimo osvrt kroz zanimljivu priču o zlatarenju i povijesti zlatarenja na rijeci Dravi, te nekoliko redaka o Moto nautičkim klubu „VIDOVSKI ZLATARI“.
U moderno vrijeme, pojam ispirači zlata povezan je s ljudima koji traže brz način da dođu do bogatstva, no međutim, prije samo nekoliko desetljeća korišten je za opisivanje vrijednih pojedinaca koji su sakupljali dragocjeni materijal iz riječnih tokova. Zanat koji nestaje obično je povezan s povijesnim svijetom Divljeg zapada, ali je postojao i u drugim dijelovima svijeta. Hrvatska se nije razlikovala, jer naime jedan od najstarijih podataka o ispiranju zlata datira iz doba zapljene imanja Zrinskih 1670. god. gdje je vidljivo da je kralj Leopold dao iz riznice Petra Zrinskog u Čakovcu odnijeti u Beč 41,5 dukata čistog zlata ispranog iz rijeke Drave. Podatak da je kralj Leopold za svoju riznicu uzeo zlato isprano iz rijeke Drave govori o njegovoj posebnoj vrijednosti i čistoći.
Selo Donji Vidovec bilo je glavno sijelo zlatara, većinom siromašnih seljaka koji su kruh služili ispiranjem zlata. Tamošnji stanovnici su dobili i posebnu povelju od carice Marije Terezije koja je potpisana 21. lipnja 1776. g. koju je primio nositelj zlatarskog ceha Bolta Embreuš. Tom poveljom ispirači su dobili pravo za rad na Dravi Savi i Muri, s time da mogu koristiti obalu u širini od tri metra. Bila je to neka vrsta koncesije iz 18. stoljeća koju do današnjeg dana još uvijek nitko nije osporio ili ukinuo.
Jedan od najpopularnijih ispirača zlata bio je Matej Horvat, od milja zvan „Japica“ nedavno preminuli 
stanovnik Donjeg Vidovca, koji je u Europi bio smatran najstarijim praktičarem ovog zanata. Počeo je raditi u djetinjstvu i tako je nastavio raditi do kraja života. Ovo je njegova životna priča. “Rođeni smo u siromašnoj obitelji s osmero djece. Bilo je teško. Ali u isto vrijeme, to je bio jednostavniji način života. Naši su roditelji bili u poljoprivredi, pa smo mi djeca pomogli čim smo bili dovoljno jaki da to učinimo. Rad je bio naporan, trajao je od zore do sumraka. Ali nikada nismo bili gladni, a tanjuri su uvijek bili puni hrane. Pojeli smo ono što smo ubrali, a usjevi su bili mnogo zdraviji od onoga što se danas poslužuje. To je jedna od tajni dugovječnosti moje generacije.„
Bio je zaljubljen u prirodu i uživao je u blizini rijeke Drave. Tako je upoznao ispirače zlata i postao zainteresiran za njihov rad. Pomagao im je i ubrzo je postao dio njihove grupe. U dobi od 15 godina postao je službeni šegrt.
“Rijeka Drava nije jako bogata zlatom, tako da nikada nije izgrađena razvijenija infrastruktura. Međutim, ispirači bi lako mogli zaraditi malo bogatstvo koje bi zatvorilo praznine u kućnom proračunu. Glavni posao bio je u poljodjelstvu, ali obale Drave pružile su nam dodatne prihode. Kupili smo traktor, alate za uzgoj(…),uredili smo kuću i njezinu neposrednu okolinu. Imali smo sve za normalan i zdrav život.”
U jedno vrijeme selo Donji Vidovec je imao preko 120 čamaca koji su plovili rijekom Dravom od spruda do spruda tražeći zlatna zrnca sakrivena u šljunku. Postupak vađenja zlata iz rijeke vrlo je zanimljiv. Ispiranje je započinjalo tako da je kočijaš sa zapregom odvezao dva zlatara sa drvenim čamcem i opremom uzvodno, kako bi se spuštajući niz rijeku zaustavljali na sprudovima i ispirali zlato. Ispirač zlata treba tražiti na obali rijeke karakterističan nanos šljunka. Ako se otkrije, ispirač bi pokupio malo šljunka lopatom „gledanjkom“ i isprao je tražeći dragocjena zlatna zrnca. Ako bi ih na lopati ostalo 30 ili više bilo bi isplativo krenuti ispirati zlato. Postavila bi se velika daska od posebne vrste drveta „jagnjeda“ tj. topole, karakterističnog po tome jer ima sitne dlačice u kojima se prilikom ispiranja zaustavljaju zlatna zrnca. Ispiranje se vršilo u paru, jedan je lopatom stavljao šljunak na dasku dok je drugi ispirao šljunak vodom sa posebnim alatom pod nazivom „žajtar“. Kada se količina ispranog šljunka izjednačila sa donjim rubom daske, govorilo se da se tada isprao otprilike 1m3 šljunka, krenulo se u ispiranje velike daske na malu dasku izrađenu od vrbovog drva koja se nazivala „daska ispiračka“. To se radilo na način da se velika daska polijevala, odnosno ispirala „žajtarom“ koji je na sebi imao malenu rupicu kroz koju bi tekla voda, te se metlicom izrađenom od brezovih grančica, sirka ili drugog materijala sva nakupljena zrnca i ostali materijal skinuo na malenu dasku. Vještim pokretima ispirača u vodi bi se sa male daske izdvojio što veći dio pijeska i ostalih metalnih čestica kako bi na dasci ostala zlatna zrnca koja su se stavila u metalnu zdjelu u koju se dodala živa,te se kružnim pokretima miješala kako bi živa na sebe navezala zlato. Višak žive istisnuo se preko lanene krpice natrag u posudu i tako se dobila kuglica ili „gruđa“ kako su je stari od milja nazivali. S obzirom da je još uvijek jedan dio žive ostao u zlatu, „gruđa“ se stavila na jednu opeku, oko nje postavila se žeravica i lagano se raspirivala puhanjem kako bi ostatak žive ispario i ostalo 22-karatno zlato 99,9% čistoće. Složeni proces doista bi doveo do vrlo ograničene količine zlata. U više od 80. godina uz rijeku Dravu, Matej je izvadio oko tri kilograma zlata. Iako ne zvuči toliko, to je prilično veliko postignuće. Matej Horvat – Japica preminuo je u 96.godini života te, iako je jedva hodao do samog kraja života želio obuti svoje čizme, doseći Dravu i tražiti zlato. To nije bio njegov posao; bio je to njegov poziv.
Moto nautički klub „VIDOVSKI ZLATARI“, udruga je čijim je članovima Matej prenio znanje, vještinu i umijeće ispiranja zlata, te koja inspirirana njegovom jakom ostavštinom te prije svega ljubavlju prema ovom zanatu nastavlja održavati tradiciju ispiranja zlata prenašajući je dalje s koljena na koljeno mlađim generacijama i tako je spasiti od zaborava. Udruga je osnovana 2011. godine i do danas broji oko 140 članova, te smo posebno ponosni što jedan veliki dio članova čine obitelji i djeca.
Osim samog njegovanja tradicije ispiranja zlata udruga već 8 godina zaredom organizator je već tradicionalne manifestacije ispiranju zlata u čast pod nazivom „ Lov na zlatarski prsten “ koja se održava početkom 8.mjeseca, a zadnjih par godina pod pokroviteljstvom same općine Donji Vidovec te Međimurske županije i Turističke zajednice Međimurja. Dolaskom jeseni gosti smo manifestacije općine Donji Vidovec, „Dani zlata i starih zanata“ koja nudi pogled u pregršt starih zanata i običaja ovog kraja. Isto tako svake godine u vrijeme adventa udruga organizira „ Zlatomraze “, druženje djece na obalama rijeke gdje djeci poklone donose Zlatomrazi koji pristižu u čamcima.
Organizatori smo godišnje nekoliko društvenih i edukativnih spustova čamcima po starom toku rijeke Drave, te smo udruga koja se uvijek rado odazove ipomaže na svim događanjima i manifestacijama drugih udruga i društava.
Manifestacija pod nazivom “Lov na zlatarski prsten” koja će posjetiteljima približiti ispiranje zlata na rijeci Dravi održat će se u Donjem Vidovcu 4. kolovoza 2019. god.
Autor: Motonautički klub VIDOVSKI ZLATARI, tajnik Vugrinec Darko
[/av_textblock]
[/av_one_full][av_heading tag=’h4′ padding=’10’ heading=’Galerija:’ color=” style=” custom_font=” size=” subheading_active=” subheading_size=’15’ custom_class=” admin_preview_bg=” av-desktop-hide=” av-medium-hide=” av-small-hide=” av-mini-hide=” av-medium-font-size-title=” av-small-font-size-title=” av-mini-font-size-title=” av-medium-font-size=” av-small-font-size=” av-mini-font-size=” margin=”][/av_heading]
[av_gallery ids=’23957,23958,23953,23952,23954,23956,23955′ style=’thumbnails’ preview_size=’portfolio’ crop_big_preview_thumbnail=’avia-gallery-big-crop-thumb’ thumb_size=’portfolio’ columns=’7′ imagelink=’lightbox’ lazyload=’avia_lazyload’ av_uid=’av-jyogua8a’ admin_preview_bg=”]