Koje promjene donosi Porezna reforma koja na snagu stupa 1. siječnja 2021. godine?
Hrvatski sabor u petak, 4. prosinca 2020. g. većinom glasova donio je paket zakona iz petog kruga porezne reforme, koji stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine, a donosi porezno rasterećenje u iznosu od oko dvije milijarde kuna.
Porez na dohodak
U 2021. godini smanjuju se stope oporezivanja porezom na dohodak koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti:
- porezna stopa od 24% smanjuje se na 20%
- porezna stopa od 36% smanjuje se na 30%
- porezna stopa od 12% smanjuje se na 10%
Ukida se oporezivanje godišnjom stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. Svi dohoci za koje se utvrđuje godišnji porez na dohodak ulaze u prag od 360.000 kuna ispod kojeg će se porez plaćati po stopi od 20%, a iznad kojeg po stopi od 30%.
Porezna uprava će utvrđivati poreznu obvezu po dohotku ostvarenom od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od strane javnih bilježnika, s obzirom da se njima propisuje obveza dostavljanja ovjerenih isprava o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina poreznih obveznika.
Porez na drugi dohodak, na primitak utvrđen kao razliku između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka i dokazane visine sredstava za njihovo stjecanje s druge strane, uvećavat će se za 100% obračunatog poreza umjesto dosadašnjih 50%.
Minimalna plaća
Vlada je na sjednici 29. listopada 2020. godine donijela Uredbu o visini minimalne bruto plaće za 2021. godinu u iznosu od 4.250,00 kuna čime se minimalna neto plaća povećava na 3.400 kuna. U 2019. godini minimalna bruto plaća iznosila je 4.062,51 kunu, a neto 3.250 kuna mjesečno.
Porez na dodanu vrijednost
Povećava se prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15 milijuna kuna godišnje umjesto dosadašnjih 7,5 milijuna. Porezni obveznici koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2021. godine mogu najkasnije do 20. siječnja 2021. godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Proširuje se mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu iz trećih zemalja. Smatrat će se da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a za takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a prethodno mu je, uz ispunjene uvjete, Carinska uprava kroz carinsku deklaraciju izdala odobrenje o plaćanju PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a.
Ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u Europsku uniju čija je vrijednost manja od 22 eura od 1. srpnja 2021. Kod prodaje dobara na daljinu vrijednosti do 1.135 kuna, od strane poreznog obveznika koji nema sjedište u EU putem uporabe elektroničkog sučelja osobi koja nije porezni obveznik u EU, isporučiteljem će se smatrati porezni obveznik koji putem elektroničkog sučelja omogućuje prodaju te će on biti obvezan obračunati PDV u trenutku prodaje.
Od 1. srpnja 2021. godine stupa na snagu primjena posebnog postupka oporezivanja kod isporuka usluga i prodaju dobara na daljinu osobama koji nisu porezni obveznici u drugim državama članicama. Do ove promjene su se npr. hrvatski porezni obveznici koji isporučuju dobra fizičkim osobama s boravištem u drugim državama članicama po prelasku određenog praga isporuka u svakoj od tih država morali registrirati za PDV. Primjenom ovog postupka izbjegava se potreba za ovim registriranjem, a PDV se prijavljuje i plaća u Hrvatskoj iako se i dalje obračunava po stopi koja vrijedi u zemlji u koju se isporuka obavlja.
Uvodi se porezno oslobođenje za uvoz dobara koji obave oružane snage drugih država članica za potrebe tih snaga ili njihovog civilnog osoblja ili za opskrbu njihovih menzi ili kantina, kad takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Europske unije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike.
Porez na dobit
Za sve porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna godišnje smanjuje se porezna stopa s 12% na 10%. Oporezivanje dobiti po stopi 10% primjenjivat će se prvi puta za dobit ostvarenu u 2021. godini. Uzimajući u obzir gore opisana smanjenja stopa poreza na dohodak, na primjeru osobe koja prirez plaća u Zagrebu, ukupno porezno opterećenje isplaćene dobiti iz poduzeća s prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna smanjuje se s 24,46% na 20,62%.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10% prilikom isplate dobiti inozemnim dioničarima i članovima društva koji nisu fizičke osobe. Smanjuje se stopa poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača s 15% na 10%.
Porezno priznatim rashodom kreditne institucije smatra se iznos otpisa potraživanja (glavnice i kamate iskazane u prihodima) od nepovezane fizičke ili pravne osobe, a koja su prethodno bila vrijednosno umanjena i rezervirana u skladu s propisima Hrvatske narodne banke. Ovime se kreditne institucije posredno destimulira da ta potraživanja prodaju agencijama za otkup potraživanja. Iznos otpisane obveze se kod dužnika ne smatra oporezivim prihodom odnosno primitkom i nema utjecaja na primjerice prag prihoda prema kojem se utvrđuje stopa poreza na dobit.
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Prema već važećim propisima, od 01.01.2021. na fiskalnim računima koji sadrže JIR i ZIK bit će obavezan i QR kod uz pomoć kojeg će građani moći lakše provjeravati fiskalizaciju računa kod Porezne uprave. Od istog datuma, također prema već važećim propisima, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja.
Jedina novost u ovom zakonu je da će ministar financija pravilnikom propisivati odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika, a što je do sada bilo definirano u samom zakonu.