Sa ciljem pronalaženjem zajedničkog rješenje o tradicionalnom načinu ribanja koji je za stanovnike Mljeta ne samo njihovo pravo nego i njihova egzistencija, u Stonu se održao važan sastanak.
U četvrtak 15. prosinca 2022.g. sastali u Stonu se održao, za stanovnike Mljeta važan sastanak. Sudjelovali su predstavnici stanovnika NP Mljet, načelnik Općine Mljet Đivo Market i ravnatelj NP Mljet Ivo Sršen, ministrica gospodarstva i poljoprivrede Marija Vučković, a prisustvovao je i Nikola Dobroslavić, Dubrovačko-neretvanski župan sa suradnicima.
Nacionalni park Mljet osnovan je 1960. godine, kada je potpisan ugovor između stanovnika NP Mljet i Ministarstva okoliša u kojem je sedamnaest odredbi, stavki po kojima su stanovnici pristali da se na njihovoj zemlji osnuje NP a koje je potvrdio i Hrvatski Sabor.
Osnivanjem NP Mljet stanovnici su imali pravo po tom ugovoru na obrađivanje polja, uzgajanje stoke, branje drva za gradnju barki i ogrjev na područjima koje NP odobrava svaku godinu. Imali su pravo u Jezerima ribati za osobne potrebe, male i velike vrše, vađenje kunjaka, školjaka i mušula. U Jezerima ne postoji obalni pojas a više od 80 posto zemljišta kojim se kreću turisti tj, temeljni fenomen do samog mora privatno je vlasništvo.
Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, da bi zaštitili svoja prava i pravo ribolova u zaštićenom području mještani su parnicu vodili s Upravom bečkog dvora punih 18. godina. Kad je stanovništvo parnicu dobilo donesen je zakon – Pravo življenja – Status Meredanus i
19. prosinca 1889.g potpisana nagodba između stanovnika zapadnog dijela Mljeta i Kraljevskog šumarskog upraviteljstva. S tim zakonom dobili su pravo na tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja koje je zagarantirano kasnije i poveljama UN-a, a koje su potpisale i obje Jugoslavije i Republika Hrvatska kada je međunarodno priznata.
Stanovnicima NP Mljet tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja zagarantiran je Ustavom Republike Hrvatske. To znači da svaki drugi zakon ili uredba koji ukida i zabranjuje tradicionalni način življenja i tradicionalni način ribanja krši Ustav Republike Hrvatske te je protuustavan protuzakonit .
Kako je ovaj tradicionalni način života zagarantiran poveljama UN kao ljudsko pravo građanina i čovjeka, svako njegovo kršenje dovodi do kršenja ljudskih prava. Zakonom Pravo na življenje – Status Meredanus dobiveno je pravo na deset malih vrša, pet velikih vrša, mreža prostica bukvara girarica, srdelara, gavunara i bilo je zagarantirano svakoj obitelji bez ikakve dozvole. U obje prethodne države taj je zakon poštovan, a u SFRJ-imali su stanovnici imali pravo na još 200 metara popunice i polandaru.
Na prijedlog stanovnika NP Mljet donesen je zakon o 500 m obalnog pojasa koji je odlukom Hrvatskog sabora na snagu stupio 2002 godine. Stanovnici NP su jedini mogli ribati u zaštićenom obalnom pojasu a svima drugima je to bilo zabranjeno.
Međutim, pri ulasku Republike Hrvatske u EU tradicionalno ribarstvo je potpalo pod gospodarsko – ekonomski razvoj umjesto pod tradicionalni način života koje je zagarantirano poveljama UN i Ustavom Republike Hrvatske.
Tradicionalni način života je ljudsko pravo građanina i čovjeka te je dužnost tu tradiciju prenijeti na buduće generacije. Zabranom tradicionalnog ribanja koji je egzistencija ljudi ovog kraja krše se ljudska prava građanina i čovjeka na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske i EU. Kad idu baciti mreže (to su sve mreže stajačice) i kad ulove ono malo ribe nahrane time ne samo obitelj nego i susjede i one starije mještane koji nemaju ne mogu poći na ribanje. Važno je naglasiti da ribari u NP Mljet ne ribaju da bi prodavali ribu nego isključivo da bi nahranili svoje obitelji.
Na Mljetu nema ribarnice da bi mogli kupiti ribu. Najbliža ribarnica je u Dubrovniku, udaljena 40 milja i do nje se mora poći brodom. Brod ide za Dubrovnik jutrom u 6 i vraća se uvečer u 18 sati natrag na Mljet. To znači da stanovnici NP Mljet nemaju pravo jesti ribu iako su okruženi morem koje je najbogatije ribom u Jadranu. NP koristi njihovu zemlju bez ikakve naknade i na njoj zarađuje znatan novac od ulaznica koje prodaju tisućama turista.
Ako netko zna čuvati more i šume to zasigurno znaju stanovnici NP Mljet jer čuvaju svoje , za buduće generacije. Očuvali su ih kroz stoljeća pa će i nastaviti ako ne budu prisiljeni iseliti jer ne mogu prehraniti svoje obitelji. Svaki stanovnik NP Mljet je vatrogasac koji brani svoju imovinu svoju kuću, svoje posjede i samim time i NP Mljet koji slovi kao najzeleniji otok na mediteranu. Nitko bolje ne može čuvati NP Mljet nego njegovi stanovnici. Zato se svi nadaju da će ovaj sastanak uroditi plodom te da će doći do najboljeg rješenje na obostrano zadovoljstvo.