Na listi br. 8. koja traži zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru za iseljeništvo su osobe s tri kontinenta. Pet ih je još u iseljeništvu, dok su tri osobe povratnici ili useljenici u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Hrvatska je jedina riječ, pojam, koja ima snagu sve Hrvate diljem svijeta učiniti jednim narodom. U tom bi smislu domovina mogla postati privlačna zemlja u kojoj se da pristojno živjeti od svoga rada.
Teško je da netko tko nije iskusio što znači biti iseljenik, što znači biti daleko od domovine može razumijeti iseljenika. Svi kandidati na listi br. 8. u XI. izbornoj jedinici iskusili su život iseljenika. Svi oni povezani su s domovinom i žele svojim znanjem i iskustvom pridonijeti boljem i kvalitetnijem povezivanju domovine i iseljeništva. Na listi su osobe s tri kontinenta, pet ih je još u iseljeništvu, troje su povratnici ili useljenici u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Nositeljica liste je Ruža Studer iz Švicarske. Uz nju su na listi: Ivo Petrović (BiH/Švicarska), Josip Hrgetić (Venezuela/Hrvatska), Hugo Estigarribia (Paragvaj), Marija Tafra (SAD/Hrvatska), Terezija Turkalj (Norveška), Ivana Pavletić (Hrvatska/Njemačka) i Zdenko Teply (Peru)
Načelo u demokratskim državama je da se loša politika popravlja dobrom politikom a loša ekonomija dobrom ekonomijom. Ovo načelo se može primjenjivati na sve, počevši od loše građene kuće do demografskih problema. Politika je u ovih trideset godina pokazala da je, kad su u pitanju iseljenici loša i to je glavni motiv koji je potaknuo Ružu Studer da krene s listom iseljeništva tražiti ono što iseljeništvu pripada – zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru.
Sadašnja situacija u Hrvatskoj je takva da iseljeni Hrvati nemaju nikakve šanse nešto popraviti u politici u odnosu na njih. Saborske većine koje donose zakone i odluke, nisu spremne bilo što poduzeti što bi popravilo odnose s iseljeništvom, odnosno što bi iseljenike privuklo domovini. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska matica iseljenika nemaju mogućnost promijeniti odnos iseljenišvo – domovina.
Nameće se pitanje kako to promijeniti? Jedini način je taj da se u Saboru čuje glas iseljenih Hrvata koji će potaknuti političare u domovini ne samo da im se omogući dopisno glasanje nego i normalan život u domovini po povratku. Da svi oni mogu postati poduzetnici, namještenici, poljodjelci – zapravo sve ono što su ostvarili i uiseljeništvu ali to žele dalje raditi u domovini.
Da bi se u ovom smislu moglo poći naprijed, potrebno je suočiti se sa stvarnim problemima u domovini. Naš se narod, premda mali, našao pred dilemom sastoji li se on iz dva naroda: domovinskog i iseljenog? To su dva posve različita iskustva, dva posve različita pamćenja, dva posve različita svjetonazora, nastala u različitim socijalnim, kulturnim i političkim okolnostima. A zajednička domovina stenje pod pritiskom mnoštva problema. Dio tih problema kao što su gospodarski, demografski i administrativni bi se najbezbolnije riješili intenzivnom suradnjom s vlastitim iseljeništvom, odnosno s njegovim povratkom. Različita iskustva matičnih i iseljenih Hrvata bi se dala uskladiti i oploditi na dobrobit zemlje i naroda, na korist jačanja gospodarstva, obrane i izgradnje slobodne i civilizirane Republike Hrvatske.
U tom smislu je važno poznavati i uvažavati spoznaje iz poraća od 1945. do prestanka postojanja bivše države. Generacije koje su preživjele poratni teror, ostale su bez najdragocjenijeg blaga za jedan narod, a to su životi. Ti životi su 1960-ih ponovno počeli nestajati u domovini, da bi sad, u aktualnoj situaciji 21. stoljeća, užasno nedostajali hrvatskom korpusu. Rast stanovništva u Hrvatskoj može se ostvariti na najzdraviji način procvatom gospodarstva u napuštenoj i zapuštenoj hrvatskoj provinciji u koju bi se vraćali na svoju djedovinu iseljeni Hrvati bilo koje generacije. Od politike se traže samo okviri kakvi postoje u civiliziranom svijetu.
Upravo iz svih tih razloga potrebno je izaći u što većem broju na izbore i izabrati one koji su ostavili trag svojim radom i transparetnošću.
PROGRAM LISTE BR. 8. XI. IZBORNE JEDINICE
- Dopisno i/ili e-glasanje – Izborni zakon se mora mijenjati i mora omogućiti svim građanima da mogu bez većih poteškoća ostvariti svoje Ustavno pravo (čl. 45. Hrvatski državljani s navršenih 18. godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i EU parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
- Izmjene Ustava RH i drugih zakona koji su, kad je u pitanju iseljeništvo sporni. Reforma javne uprave i administracije koja je spora i neučinovita
- Ministarstvo iseljeništva – Imajući u vidu broj iseljenika, nemoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i ostalih institucija, krajnje je vrijeme ozbiljno diskutirati o Ministarstvu iseljenika koje bi se moglo integrirati u Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
- Poduzetnički inkubator – Spajanje iseljeništva s domovinom, poticanje investicija a samim tim i stvaranje radnih mjesta u domovini. Iseljenici su spremni investirati ali im često na tom putu stoji hrvatska administracija koja se mora modernizirati.
- Odnosi sa susjednim državama / prava manjina – Hrvatska je dužna štititi ugled hrvatskog naroda i zastupati nacionalne interse. Razni, neriješeni problemi (nestali u ratu, granični problemi, prava hrvatskih manjina u drugim zemljama) i nejednak odnos kad su u pitanju prava manjina u Hrvatskoj potiču kod mnogih osjećaj da se za njih nitko ne skrbi.
- Oporezivanje inozemnih mirovina – Ne može se donijeti jedna odluka i ne pokazati spremnost postupati drugačije prema povratnicima kad znamo da ima različitih sporazuma i različitih poreznih pravila. Razmatrati u suradnji s Hrvatima iz zemalja koje imaju problema kako iznjedriti dobro rješenje. U rješavanju ovih problema usko surađivati s iseljeništvom i povratnicima.
- Kulturni identitet i hrvatski jezik u iseljeništvu se moraju čuvati i poticati. Na tom ozbiljno treba raditi, poticati suradnju udruga iz iseljeništva s udrugama u domovini te educirati voditelje hrvatskih udruga u iseljeništvu – Primjer Zimske i Ljetne škole folklora. Hrvatski jezik -Primjer BKS u Austriji – Raditi na očuvanju hrvatskog jezika u Europi i prekomorskim zemljama
- Odbor za Hrvate izvan RH – Zahtijevati da se intenzivnije radi s hrvatskim iseljeništvom. Jedan dio Odbora trebao bi se baviti pitanjima i problemima Hrvata u Bosni i Hercegovini, drugi iseljeništvom i hrvatskim manjinama u drugim zemljama
- Integracija povratnika u društvo – primjeri integracije iz europskih zemalja
- Hrvatski sabor – Ograničiti mogućnost uzastopnog kandidiranja za Hrvatski sabor na dva mandata.
- Hrvatska zemlja u hrvatske ruke! Otvoriti najprije mogućnost da poljoprivredna zemljišta u Republici Hrvatskoj kupe iseljenici, tak nakon toga stranci
- Inzistirati da se u sve institucije koje se “skrbe” za iseljeništvo integriraju povratnici koji su upoznati s problemima i potrebama iseljeništva
- Različite skupine iseljenika (starije iseljeništvo i novi iseljenici) – Uskladiti prema tome rad institucija / ministarstva
Domovino, i mi smo tu!, poručuju iseljenici, povratnici i useljenici.