Svi se mi ponekad pitamo što bismo napravili da se ponovo rodimo. Pročitajte, poslušajte i pogledajte što nam o tome ima reći Josip Vrbić Tataran, autor predivne pjesme “Ako se ponovo rodim”
AKO SE PONOVO RODIM
Ako se ponovo rodim
napravit ću kolibu malu
na kojoj će prozori gledati
na četiri strane svijeta.
Nakrivit ću je da ne bude savršena
kao što su bili savršeni dani
kada smo se glupirali kao djeca
u blatnim lokvama poslije kiše.
Na vratima kolibe male
napisat ću velikim slovima
opasno mjesto za dosadan život
i ljude koji ne znaju da griješe.
Noću ću namjerno ostavljati
širom otvorena ulazna vrata
da ne drhtiš uplašena pred njima
dok bježiš od jutarnje rose.
Napravit ću i jedan mali krevet
taman da bude tijesan toliko
da mi ne možeš pobjeći sa mjesečinom
dok te po mirisu tražim u snovima.
Od crvenih cigana čergara
kupit ću džezvu i najbolji mlin
da te sanjivu polako budim
i mamim mirisom pržene kave.
Nikada neću navijati staru vekericu
neka uvijek bude jedanaest i pet
neka vrijeme stoji i vječito kasni
dok srčemo kavu iz malih fildžana.
Pravit ću ti sladoled od jagoda
svakoga dana u drvenom čanku
i namazat ću ti taj prćasti nosić
samo ako se ponovo rodim …
Autor/recital: Josip Vrbić Tataran
Zbirka ”Žuti pingvin”