Udruga Prijatelji Gacke pokrenula je, s namjerom zaštiti rijeku Gacku i njezine izvore online peticiju. Podržite inicijativu i pomozite svojim potpisom sačuvati rijeku Gacku i prirodnu ljepotu ovog kraja.
Udruga Prijatelji Gacke osnovana je zbog unapređenja javnog interesa na području sliva rijeke Gacke, a radi očuvanja Gacke, njenih prirodnih ljepota, održivog razvoja krajeva Gacke te poštivanja postojećih propisa. Trenutni prioritet udruge je upozoriti na netransparentno djelovanje interesnih grupacija, koje na ilegalan način, javnim sredstvima, pokušavaju izmijeniti prostorne planove radi zahvaćanja vode sa izvora i toka rijeke Gacka zbog preprodaje vode i kontrole nad područjima Gacke, Like, Hrvatskog primorja i otoka.
SLIV RIJEKE GACKE
Sliv rijeke Gacke je poseban hrvatski i europski vodno-speleološki fenomen koji graniči sa NP Plit. jezera, NP Sjeverni Velebit i parkom prirode Velebit; na prostoru gdje obitavaju mnoge endemske vrste, a rijeka Gacka je od izuzetnog gospodarskog, sportskog, kulturnog, ribolovnog, turističkog i rekreacijskog značenja. Gacka je najveća ponornica Europe po prirodnom toku; zaštićena Naturom 2000, a njeni izvori su spomenici prirode i zaštićene kulturne cjeline, ukratko ures prirode o kojem su pisane knjige i pjesme.
Gacka i njen sliv su beskonačna tema puna superlativa, a ono što je čini najpastrvnijom europskom rijekom je povoljna i stalna temperature vode (oko 8°C cijelim tokom s minimalnim oscilacijama tijekom godine od par stupnjeva), pogodan kemijski sastav i bujno razvijena flora. Od vodenog bilja u Gacki je prisutno 25 različitih vrsta i 19 različitih skupina marofaune, dakle bogato razvijena vodena vegetacija, povoljni fizikalno–kemijski uvjeti te raznolikost mikrostaništa pogoduju razvoju i opstanku zajednice makrozoobentosa. U rijeci Gacki živi jedanaest vrsta riba. Dominantna je gacka pastrva, zatim kalifornijska pastrva pa bodorka. Važnu riblju hranu predstavlja skupina Oligochaeta i predstavnici skupine Gastropoda. Prosječna vrijednost biomase makrozoobentosa za rijeku Gacku je 39,55g/m2 ili 395,5 kg/ha, dok je prosječna vrijednost biomase makrofaune koja nastanjuje vodenu vegetaciju 7,04 g/m2.
SADAŠNJE STANJE VODOOPSKRBE PRIMORJA I OTOKA PAGA I RABA
Vodoopskrba na području Hrvatskog primorja te otoka Paga i Raba provodi se dominantno vodama rijeka Gacke i Like. Na području Grada Senja vodoopskrbu stanovništva obavlja “Komunalac” Senj koji koristi vodu iz sustava Senjske Drage s više malih izvorišta.
“Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak iz Senja” koristi vode rijeke Gacke i Like sa vodozahvata Hrmotine i dalje ju distribuiraju u priobalno podvelebitsko područje prema Senju, Karlobagu, te otocima Rabu i Pagu lokalnim komunalnim društvima. Količina vode je dostatna u budućem dugoročnom razdoblju iako se zadnjih godina od određenih interesnih skupina prezentiraju neistine kako je nema dovoljno radi opravdanja uništenje Gacke i njenog sliva uzimanjem dodatnih 650 l/s, ignorirajući upozorenja stručnjaka o uništenju flore i faune rijeke Gacke. Stanovnici Gacke doline (Grada Otočca) svakodnevno svjedoče katastrofalnim posljedicama devastacije Gacke nakon 1965. godine kada je izgrađena HE Senj. Tada je rijeka Gacka ostala bez 20 km prirodnog toka, s desecima kilometara suhog korita, kada je cijelo prosperitetno mjesto Švica uništeno (vizurom znano kao “hrvatski Bled“) s poznatim Švičkim slapovima te Donjim Švičkim jezerom; jedno od malobrojnih prirodnih hrvatski jezera, površinom jedno od najvećih (1.500m x 700m), a Otočac ostao na mrtvom kanalu.
Gacka dolina (Grad Otočac) u toj gradnji hidropotencijala je doživjelo katastrofu, s najvećim štetama, a sada se namjerava uništiti i ono što je od rijeke Gacke ostalo jer gradnjom cjevovoda od izvora ili bilo kojeg dijela rijeke Gacke do Gusić polja (retencije HEP–a) bit će ograničena i zabranjena bilo kakva druga aktivnost uz trasu, što je trajno ograničenje posjetiteljima i domicilnim žiteljima, koje se niti informira niti pita u kreiranju planova.
NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI ZA RAZDOBLJE
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razdoblje 2021.–2026. na str. 24. se navodi: “… potrebno je revitalizirati vodotoke i uspostaviti prirodnu funkciju rijeka prije svega na područjima ekološke mreže NATURA 2000, kako bi se poboljšalo stanje površinskih i podzemnih voda i potencirali sinergijski efekti zaštite voda i prirode.”
PRIJEDLOG JUŽNOG OGRANKA I SPORAZUM INTERESA KAPITALA
Predlaže zahvat vode sa rijeke Gacke radi navodno boljeg snabdijevanja Hrvatskog primorja i otoka pitkom vodom iako vode ima dovoljno. HEP d.o.o., Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. i Hrvatske vode sklopili su „Sporazum o suradnji na projektu rješavanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja te otoka Raba i Paga kroz projekt HE SENJ 2“. Sporazumom bez datuma, ali iz 2020. su predviđeni troškovi izgradnje i nadzora od 266 milijuna kuna, a sada u 2023. su dogovorili iznos od 200 milijuna eura. Od toga 50% troškova preuzima HEP, a drugih 50% Južni ogranak. Ako Južni ogranak ne bude imao tih novaca, financirat će ovaj projekt iz strukturnih i kohezijskih fondova, a ako projektu ne budu odobreni novci iz EU fondova (što je realno obzirom na ekocid koji bi se počinio) potražit će se drugi izvori financiranja (vjerojatno od Hrvatskih voda tj. indirektno poreznih obveznika).
U nabrajanju komponenti tog projekta navodi se izgradnja dovoda pitke vode iz rijeke Gacke uključujući hidrotehnički tunel. Iako nije definirano mjesto zahvata vode dana je procjena troškova projekta koja kao takva ne može biti realna jer razlika zahvata na Tonković vrilu i Šumećici je desetak kilometara.
Uloga HEP–a koji ulaže 100 milijuna eura, Hrvatskih voda koje će sudjelovati“ u pripremi EU projekta (kojeg neće biti) i Južni ogranak koji će gospodariti infrastrukturom kao vlasnik sudjeluju u „Radnom timu“ koji odlučuje o visini i trošenju sredstava pa ne začuđuje ostrašćenost srednjeg menadžmenta glede planiranja ovog ekocida.
Projekt nije suvislo osmišljen što se vidi iz čl. 13. Sporazuma kojim se predviđa tijekom izvedbe projekta sklapanje aneksa Sporazuma. Unaprijed su znali kako 266 milijuna kuna neće biti dovoljno. Posebno je problematičan čl.14. u kojemu su „,sporazumne strane“ suglasne da će Južni ogranak biti vlasnik i korisnik izgrađene infrastrukture (zahvatu vode na izvoru rijeke Gacke, cjevovodu, tunelu i svem drugom).
Postavlja se pitanje pravne valjanosti Sporazuma jer HEP ne može davati imovinu u tuđe vlasništvo niti Hrvatske vode financirati i osiguravati sredstva za imovinu u vlasništvu trećih osoba (udjele u Južnom ogranku imaju jedinice lokalne samouprave, koje ih mogu prodati po vlastitom nahođenju) bez odluka državnih institucija.
NEDOSTACI I MANE PRIJEDLOGA JUŽNOG OGRANKA
Zahvatom na bilo kojoj lokaciji na rijeci Gackoj će doći do ekocida, ugroze te uništenja značajnog dijela flore i faune, a onemogućava se gospodarski razvoj na području Gacke, Like odnosno Ličko–senjske županije. Utjecat će se na ribolovno područje rijeke Gacke, turističku ponudu navedenog prostora te razvitka ostalih djelatnosti, zbog isušivanja te uvjeta koji će biti nametnuti budućem prostoru vodozaštite.
Kod većih požara bi bio problem nedostatka vode za gašenje; na području Grada Otočca u posljednji 10 godina su bila 923 požara otvorenog prostora, kod kojih se sada voda crpi iz rijeke Gacke. Već se događalo da se zbog smanjenog pritiska i dotoka vode vodospreme pune iz rijeke pomoću pumpi i vatrogasnih vozila. Nastao bi problem i za naselja koja nisu spojena na vodovodnu mrežu. Za pomoć tim naseljima u slučaju požara ili suše pitka voda se za ljude i životinje crpi iz rijeke Gacke.
Opasnost za cijeli prostor odnosi se na sigurnosno pitanje pod pretpostavkom realizacije ovog projekta Južnog ogranka, dobivanja koncesije i kontrole nad rijekom Gackom, komunalnim poduzećima Otočca, Vrhovina, Perušića i Gospića te prodaje vlasničkih udjela (stranoj) kompaniji koja kroz cijenu vode jednostavno kontrolira cijeli prostor Gacke, Like, Krbave, Hrvatskog Primorja, Podgorja i otoka, a možda je to stvarna namjera.
OPTIMALNA RJEŠENJA
Iako nema stvarnih potreba za dodatnim zahvatima pitke vode (osim ako se tisuće bazena u sljedećih nekoliko godina spoji na vodovodnu mrežu) potrebno je radi eventualnog povećanja opskrbe pitkom vodom razmotriti održive, ekonomski najisplativije i ekološki najprihvatljivije opcije kao što su:
Stari tok rijeke Gacke, koji vodi od Vivoza u Otočcu pa preko Starog Sela, Drenova Klanca do Brloga pretvoriti u retencijski bazen umjesto nove gradnje u Gusić polju (Gusić polje II). Tako akumulirana količina vode u starom koritu Gacke bi bila jednaka ili veća od te planirane retencije Gusić polje II.
- Iskoristiti Gornje i Donje Švičko jezero od kojeg bi se mogao probiti novi tunel čime bi se revitaliziralo Donje Švičko jezero i slapovi te turističke mogućnosti cijeloga kraja.
- Utvrditi konkretne kapaciteta izvorišta u Hrvatskom primorju i Podgorju. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Gacku je bačena boja koja je izišla na nekoliko mjesta u Podgorju. Takva trasiranja je moguće ponoviti, kako bi se otkrila nova, te utvrdile količine od davnina poznata izvorišta i žrnovnica i koristiti tu vodu za vodoopskrbu, što bi to bilo najjeftinije rješenje za dobivanje vode najveće kvalitete.
- Iskorištavanje postojeće vode količine cca 50 m3/sec koja se nakon korištenja energetskog hidropotencijala u Svetom Jurju kanalom ispušta u more.
- Korištenje morske vode na otocima i primorskim krajevima; ljeti za punjenje bazena odnosno zimi grijanje domova kao ekološki najprihvatljivije rješenje.
Primjenom navedenih održivih, a ekonomski i ekološki daleko isplativijih rješenja spasio bi se preostali tok rijeke Gacke i revitaliziralo (šezdesetih godina prošlog stoljeća nepromišljeno i nepotrebno izgubljenog) dvadeset kilometara isušenog prirodnog toka rijeke Gacke, Švički slapovi i Donje Švičko jezero.
Pomozite zaštititi ovaj biser Like – rijeku Gacku! Potpišite peticiju i podijelite dalje.
PETICIJA ZA ZAŠTITU RIJEKE GACKE I NJENIH IZVORA
Foto: Moja Domovina