29.1 C
Zagreb
23 C
Zürich
23.7 C
New York
8 C
Buenos Aires
26.9 C
Melbourne
Četvrtak, 20 lipnja 2024
spot_img

Filološke studije i povijesno-kulturološka sinteza hrvatske dijaspore autorice Sanje Vulić

Promocija dvoknjižja “Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori” održana je u sklopu ovogodišnjeg Matičina programa u Mjesecu hrvatske knjige. 

Svečano predstavljanje dvoknjižja „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori” autorice prof. dr. sc. Sanje Vulić održano je u nazočnosti brojne publike u organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 18. listopada 2023. Nazočnima se prigodnim govorom obratila izaslanica predsjednika Sabora Republike Hrvatske Gordana Jandrokovića saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan domovine mr. sc. Zdravka Bušić, ističući značaj filoloških studija znanstvenice Vulić za očuvanje materinskoga jezika među Hrvatima u dijaspori.  Nakon uvodnih  riječi zamjenika ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivana Tepeša, u predstavljanju dvoknjižja sudjelovali su doc. dr. sc. Milan Bošnjak, izv. prof. dr. sc. Marko Alerić i autorica prof. dr. sc. Sanja Vulić.  

Među uzvanicima iz akademskog i političkog života, uz predstavnike Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, bili su: predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković; načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture i medija profesorica Mirjana Ana Maria Piskulić; ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac; prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak; član Upravnog vijeća HMI književnik i diplomat Đuro Vidmarović, predstavnici HDA-a, IHJJ-e, MH, HAZU-a, HDK-a, Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, kao i predstavnici brojnih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Promociju je pratila književnica Ana Kumarić iz Australije, čije je pjesničko djelo obrađeno u dvoknjižju slavljenice Vulić. 

Promociju knjige „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori” (dio I. 2021.; dio II, 2022.), koja je održana u sklopu ovogodišnjeg Matičina programa u Mjesecu hrvatske knjige,  vodila je Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI. Knjige je objavio Književni krug Split. 

Posrijedi je, po riječima dr. sc. Ivana Tepeša, jedinstveno dvoknjižje iz dosad nedovoljno istraženog područja jezikoslovne kroatistike s odabranom povijesno-kulturološkom sintezom hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske, koje donosi obilje spoznaja o hrvatskome jeziku u prekooceanskom iseljeništvu te među pripadnicima hrvatske autohtone manjine iz 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Dvoknjižje renomirane kroatologinje Vulić, pisano temeljem autoričinih neposrednih terenskih istraživanja posljednja dva desetljeća 20. i prvih dvadesetak godina 21. stoljeće zaslužuje, prema mišljenju doc. dr. sc. Milana Bošnjaka, svaku pohvalu, kako za impresivne prinose dijalektologiji hrvatske manjine iz 12 zemlja europskoga susjedstva, tako i za sociolingvističku sintezu aktualnih tendencija višejezične Europe, koja načelno zagovara bogatstvo različitosti, dok praktične životne prilike dvojezičnog školstva primjerice ili uporabe materinskoga jezika u lokalnim zajednicama, manjinskim časopisima i kulturnim organizacijama, pokazuju posve drukčiju sliku. Profesor Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta dvoknjižje znanstvenice Vulić ocijenio je prvoklasnim prinosom jezikoslovnoj kroatistici i kroatologiji općenito.

Iseljeništvo i jezična tematika 

Prvi dio dvoknjižja „Blago rasutih…”, istaknuli su promotori, za razliku od drugog dijela fokusiranog na europsko susjedstvo, donosi recentne informacije o jezičnim prilikama naših iseljenika na svim kontinentima, osobito o njihovoj brzi za osnivanje škola hrvatskoga jezika u anglofonom i hispanofonom svijetu, o priručnicima i glasilima koji su im poslužili u očuvanju materinskoga jezika u višejezičnome okružju tuđine, o zaslužnim pojedincima i njihovoj književnoj produkciji na hrvatskom jeziku, o kojoj u matičnoj kulturnoj sredini moramo znati više. „Radi se doista o iscrpnom filološkom istraživanju znanstvenice Vulić, koje će nam pomoći da shvatimo koliko su Hrvati i u domicilnim višestoljetnim destinacijama ostali vjerni hrvatskomu jeziku i hrvatskoj kulturi, te koliko su se trudili da ih očuvaju za sebe i za svoje potomke”, naglasio je doc. dr. sc. Milan Bošnjak.  

Hrvatska manjina iz 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe i jezična analiza 

Sažeto, metodom znanstvene naracije Sanje Vulić u drugome dijelu dvoknjižja „Blago rasutih…” usredotočena je isključivo na hrvatsku autohtonu manjinu iz 12 zemalja europskoga susjedstva, donoseći povijesni pregled s vremenske okomice od pola tisućljeća i jezičnu analizu svih migracijskih autohtonih manjinskih zajednica koje su nastale do zaključno 20-ih godina 19. stoljeća. To su: moliški Hrvati u Italiji; gradišćanski Hrvati (u četirima današnjim državama: Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj); bunjevački Hrvati u Bačkoj (u dvjema današnjim državama: Srbiji i Mađarskoj); šokački Hrvati (u trima državama: Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj); Hrvati u Baćinu i Dušnoku u Mađarskoj, bošnjački Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Hajmašu u Mađarskoj, Hrvati u Budimpešti i južno od Budimpešte te južno od Balatona u Mađarskoj, Hrvati Dalmatini u Mađarskoj; karaševski Hrvati u Rumunjskoj; Hrvati kajkavci u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj); ostali Hrvati u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj), te Hrvati na Kosovu. Najopsežnija je cjelina  o gradišćanskim Hrvatima zbog različitih narječnih i dijalektnih značajki njihovih mjesnih govora, ali i geografske raspršenosti gradišćanskih Hrvata od austrijskoga Burgenlanda (hrvatski Gradišća) do područja zapadne Ugarske, Donje Austrije, južne Moravske, okolice Požuna i Malih Karpata. 

Tragom triju hrvatskih narječja na panonskome tlu Srednje Europe 

Na to prostrano srednjoeuropsko područje doselili su govornici svih triju hrvatskih narječja: čakavskoga, štokavskoga i kajkavskoga. Među njima je bilo najviše govornika čakavskoga ikavsko-ekavskoga dijalekta, zatim govornika čakavskoga ikavskoga dijalekta, također ikavaca koji su govorili štokavsko-čakavskim hibridnim idiomom te arhaičnih štokavaca ikavaca, podsjetila je autorica Vulić. Budući da gradišćanski Hrvati prednjače među manjinskim zajednicama svojom iznimno plodnom književnom i općenito publicističkom, prosvjetnom i kulturnom djelatnošću, nakon opisa i analize organskih idioma posebno je predstavljen gradišćanskohrvatski književni jezik, pojasnila je kroatologinja Vulić. 

“I moliški Hrvati i bunjevački Hrvati govore novoštokavskim ikavskim dijalektom, ali međusobno se njihovi govori znatno razlikuju zbog brojnih posebnosti uvjetovanih povijesnim okolnostima i utjecajima susjednih jezika u njihovoj novoj domovini”, uz ostalo kazao je izv. dr. sc. Marko Alerić, ističući eruditsku strast filologinje Vulić, koja se iščitava sa svake stranice njezinoga dvoknjižja. 

„Prema klasičnoj podjeli kajkavskoga narječja dijalektologa Stjepana Ivšića, govori Hrvata kajkavaca u Banatu pripadaju turopoljsko-posavskoj skupini govora. Ostali Hrvati u Banatu ili su štokavci (u Srbiji) ili su bili govornici čakavskoga ikavsko-ekavskoga dijalekta (Čenej u Rumunjskoj)” napomenuli su promotori.  

O metodama očuvanja hrvatskoga jezika u dvojezičnom sredinama

Osim dijalektoloških analiza i opisa, Vulićeva u dvoknjižju izdvaja najučinkovitije vidove  promicanja hrvatske pisane riječi u razmatranim manjinskim zajednicama. Promotori su zamijetili kako je autorica Vulić temeljito obradila i nemigracijske hrvatske manjinske zajednice, tj. manjinske zajednice koje su nastale promjenom državnih granica te su na taj način odvojene od matične domovine. To su: podravski i pomurski Hrvati u Mađarskoj; Hrvati u Boki kotorskoj i Baru u današnjoj Crnoj Gori; Hrvati u istočnom Srijemu u današnjoj Srbiji i nemigracijske autohtone manjinske zajednice Hrvata u današnjoj Sloveniji.

Dvoknjižje o Hrvatima izvan domovine za laike i stručnjake 

Jezgrovite rečenice dvoknjižja Sanje Vulić i pouzdan znanstveni aparat, po riječima jezikoslovca Alerića, čine ovo jedinstveno djelo zanimljivim i stručnjacima i laicima, studentima i znanstvenicima, koje će podjednako zanimati što se danas zbiva s mjesnim govorima Hrvata u Mađarskoj; što se dogodilo s Hrvatima u Hajmašu; koje su posljedice nesretne sudbine južnomoravskih Hrvata koji su između 1945. i 1948. prisilno raseljeni…Nadalje,  uzroci nestanka pojedinih nekoć snažnih zajednica, kao npr. Hrvata Dalmatina u Segedinu u Mađarskoj, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. 

Izazovi suvremenih asimilacijskih procesa u višejezičnoj Europskoj uniji

Zaključno su promotori ukazali, kako dvoknjižje filologinje Sanje Vulić, utvrđuje da u mnogim zajednicama od početka 21. stoljeća naglo opada broj govornika hrvatskoga jezika – zbog izraženih preseljenja u velika gradska središta u istoj državi ili zbog iseljavanja u druge države, ponajprije iz ekonomskih razloga. Evidentan je i pad nataliteta u hrvatskim obiteljima, dok je posebno bitan razlog smanjenja govornika hrvatskog jezika – odustanak od hrvatskoga jezika unutar obitelji i prelazak na jezik većinskoga naroda, pokazuju istraživanja. Užurbani stil života uzima svoj danak, kazala je Sanja Vulić, dodavši kako: „Počinje generacijom koja je sa svojim roditeljima govorila materinskim jezikom, ali sa svojom djecom više ne govori. Budući da njihova djeca više ne govore hrvatski, oni ga ne prenose na idući naraštaj, a ta jezična asimilacija u pravilu rezultira i gubitkom svijesti o narodnoj posebnosti“. Otvoreno je pitanje, konstatirali su promotori,  što će se događati idućih nekoliko desetljeća u aktualnim globalizacijskim procesima. Knjižnoj građi autorica Vulić je pridodala odabranu literaturu, te kazala osobnih i geografskih imena.  

U finalu promocije autorica Sanja Vulić zahvalila je svima u Hrvatskoj i dijaspori koji su joj na razne načine pomogli provesti znanstvena istraživanja jezika Hrvata izvan Republike Hrvatske te svome matičnome Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.Ovih će dana u Subotici prof. dr. sc. Sanji Vulić, na 22. danima hrvatske knjige i riječi Balinta Vujkova biti uručena i Nagrada Balint Vujkov – Dida za životno djelo, posebice za dugogodišnju srkb o hrvatskom jeziku i materinskim govorima Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj.

Životopis autorice dvoknjižja

Prof. dr. sc. Sanja Vulić redovita je profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Predaje veći broj predmeta na svim studijskim razinama studija kroatologije te na studiju demografije i iseljeništva (npr. Jezik Hrvata u dijaspori, Književnost i kultura Hrvata u dijaspori i dr.). Voditeljica je Ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore, osmislila je Zimsku školu za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore koja se održava u Mađarskoj, te je voditeljica projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Bila je suradnica na više znanstvenih projekata u RH i Austriji, uključujući projekte od fundamentalnoga značaja za jezikoslovnu kroatistiku kao što su Gramatika gradišćanskohrvatskkoga jezika ZIGH-a i Gradišćanskohrvatski govori HKDC-a. Autorica je ili suautorica 17 knjiga. Objavila je oko 250 znanstvenih članaka, više od 300 stručnih članaka te oko 560 kraćih tekstova popularno-znanstvenoga karaktera.  Držala je izlaganja na više od 200 znanstvenih i stručnih simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu (u Australiji, Austriji, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Srbiji, odnosno Vojvodini, Bosni i Hercegovini i dr.). Godinama, počevši od 1992., ima jezičnu kolumnu u mjesečniku Matica Hrvatske matice iseljenika, a dijalektološke i književno-teorijske eseje posvećene književnoj produkciji pisaca naših korijena zvan RH objavljuje u Hrvatskom iseljeničkom zborniku dulje od 2 desetljeća. Dvoknjižje se može kupiti na internetskim knjižarama. Dobitnica je Nagrade Fakulteta hrvatskih studija i Nagrade Grada Zagreba. Više od trećine njezine znanstvene i znanstveno-nastavne aktivnosti odnosi se na Hrvate izvan Hrvatske. 

Foto: Snježana Radoš 

POVEZANI ČLANCI

Najnovije