7.5 C
Zagreb
6.4 C
Zürich
4.1 C
New York
24.2 C
Buenos Aires
21.7 C
Melbourne
Nedjelja, 25 veljače 2024
spot_img

Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, u srcu crnogorske obale, u Bokokotorskom zaljevu, 13. siječnja, dan je kada se čuje zvuk ponosa i slavlja

U srcu crnogorske obale, među slikovitim fjordom Bokokotorskog zalijeva, 13. siječnja postaje dan kada se čuje zvuk ponosa i slavlja. To je Dan Hrvatskog naroda u Crnoj Gori, jedinstvena prilika kada se zajednica okuplja kako bi proslavila svoju bogatu kulturnu, književnu i jezičku baštinu.

Fokus ovog autorskog teksta usmjeren je ka Boki Kotorskoj, regiji koja je odigrala ključnu ulogu u oblikovanju i očuvanju hrvatskog identiteta unutar Crne Gore. Boka Kotorska, poznata po svojoj nevjerojatnoj ljepoti i dugoj historiji, nije samo prirodno blago, već i kulturni epicentar. Gradovi poput Kotora i Tivta predstavljaju mjesta đe se prepliću stranice najljepše hrvatske i crnogorske historije. Ovom prilikom, sjećamo se bogate književne tradicije koja je procvjetala upravo na ovim prostorima, đe su pisani stihovi koji su vješto prenosili ljepotu i patnju ovog kraja. Grad Kotor, okružen svojim impresivnim zidinama, nosi u sebi priče velikih pisaca koji su kroz svoja djela obogatili hrvatski književni korpus. Njegova kulturna scena uvijek je bila inspiracija, a hrvatski jezik, oblikovan snažnim utjecajem katoličke tradicije, odražava jedinstveni identitet Hrvata u Crnoj Gori. Ova regija bila je domaćin mnogim istaknutim književnicima čija su djela odjekivala širom Balkana. Kotor, Perast, Tivat, Budva, Bar, Herceg Novi i druga primorska mjesta sjedište vlastele i gospodara, su prostor đe su se ispisivale najljepše stranice historije. Kotorske palače i dvorci svjedoče o periodima sjaja i moći, a istovremeno su bili nosioci umjetnosti i kulture. Vlastela koja je kroz stoljeća vladala ovim prostorima bila je nosilac kulture koja je prožimala i obogaćivala zajednicu, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Jedrenjaci i brodovlasnici, čije su bogatstvo utkali u katedrale i kapele, daju posebnu čar i raskoš ovom pejzažu. Njihova nesebična podrška umjetnosti i arhitekturi nije samo ostavila neizbrisiv pečat na gradovima Bokokotorskog zalijeva, već je i obogatila kulturnu baštinu ovog područja, stvarajući jedinstven spoj pomorskog sjaja i duhovne veličanstvenosti.

Dan Hrvatskog naroda u Crnoj Gori prilika je da se odaje počast ovim gradovima, svim Hrvatima i njihovoj neprocjenjivoj ulozi u oblikovanju identiteta. Ovaj dan simbolizira zajedništvo, kulturnu raznovrsnost i ponos na nasljeđe koje je duboko usađeno u tkivo Bokokotorskog kraja. Neka svaki korak ovih gradova odjekuje sjećanjem na prošlost i osvijetli put ka budućnosti, đe se različitost slavi kao bogatstvo koje obogaćuje svaku zajednicu. U tradiciji jednog naroda ogledaju se njegova prošlost i budućnost, a iz nje možemo mnogo naučiti i o hrvatskoj sadašnjosti. Tradicija nosi važnu poruku o tome kako se snagom, nadom, ljubavlju, čvrstom vjerom i zajedništvom mogu premašiti poteškoće, sačuvati ognjište i ostvariti suživot s drugim narodima u Crnoj Gori. Posebnu ulogu i značaj u očuvanju hrvatske kulturne i političke baštine u Crnoj Gori imaju:

Adrijan Vuksanović, vođa Hrvatske građanske inicijative, nije samo ključni politički lider Hrvata u Crnoj Gori, već se ističe kao jedan od najprepoznatljivijih i najinspirativnijih suvremenih političkih lidera Hrvata, ne samo u Crnoj Gori, već i u Europi. Njegova neumorna predanost zajednici, vizionarski pristup i sposobnost da izgradi mostove između različitih zajednica postavljaju ga u red istaknutih lidera koji oblikuju budućnost Hrvatskog naroda u ovom dijelu Europe. Vuksanovićev doprinos političkom pejzažu nosi sa sobom ozbiljan utjecaj na unapređenje položaja Hrvata i promoviranje zajedništva unutar europskog konteksta.

Zvonimir Deković, sa druge strane, izrastao je u nezaobilaznu figuru u očuvanju i promociji hrvatske kulture u Crnoj Gori. Njegova strast prema umjetnosti, književnosti i tradiciji nije samo odjekivala u riječima, već se konkretizirala kroz stvaranje brojnih knjiga, publikacija i časopisa koji ne samo da svjedoče o bogatstvu Hrvatskog naroda, već i osvjetljavaju put za nove generacije. Dekovićeva uloga nije samo u čuvanju naslijeđa; on neumorno inspiriira mlade da ne samo cijene, već i njeguju svoj kulturni identitet, ostavljajući neizbrisiv trag koji će nositi kroz vlastitu budućnost.

Ana Vuksanović, neumorna profesorica i posvećena službenica Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, svojim velikim doprinosom ne samo da obogaćuje hrvatsku zajednicu, već i postavlja standarde predanosti i odanosti svojim zadacima. Njena posvećenost organizacionim aspektima i naporima u promoviranju interesa Hrvata u Crnoj Gori čine je nezaobilaznom figurom unutar zajednice. Njeno liderstvo nije samo administrativno; ona osvjetljava put prema jačanju zajedništva, istovremeno hrabreći pojedince da budu ponosni na svoj kulturni identitet. Ana Vuksanović, kroz svoj rad, postavlja temelje za očuvanje nasljeđa i kontinuirano jačanje zajedničkog identiteta Hrvata u Crnoj Gori.

Dijana Milošević, predana profesorica, ne samo da prenosi znanje u učionici, već je i ključna figura u očuvanju hrvatskog identiteta u Crnoj Gori. Njena posvećenost obrazovanju ne samo da jača svijest o bogatom kulturnom nasljeđu, već i inspirira mlade naraštaje da cijene svoje korijene. Njena posvećenost prema predavanju ne završava se samo na prenošenju gradiva; ona gradi mostove između prošlosti i sadašnjosti, pomažući svojim učenicima da shvate značaj očuvanja tradicije. Miloševićeva uloga u obrazovanju predstavlja neizostavan dio u formiranju identiteta Hrvata u Crnoj Gori, stvarajući buduće nosioce kulturne svijesti i ljubavi prema vlastitom nasljeđu.

Marin Čaveliš, inženjer, književnik i znanstvenik, ne samo da odražava vrhunsku stručnost u svojoj inženjerskoj karijeri, već i unapređuje hrvatsku kulturu svojim doprinosima književnosti. Njegov višestruki talenat ogleda se u njegovom posvećenju razvoju inovativnih tehnologija, istraživanju i stvaranju u području inženjeringa, istovremeno noseći perom očaravajuće priče koje preplavljuju dušu i osvjetljavaju put ka dubljem razumijevanju hrvatskog identiteta. Čavelišev doprinos Hrvatima nije samo u njegovim tehničkim dostignućima, već i u obogaćivanju kulturne i književne baštine svojom jedinstvenom perspektivom i strašću prema rastu i razvoju zajednice.

Navedeni pojedinci s mnogima drugima čine neprocjenjivu mrežu entuzijasta i vizionara posvećenih očuvanju i jačanju hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Njihov doprinos ističe se kao svjetionik u izgradnji mostova između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskog naroda u našoj prelijepoj Crnoj Gori.

Draga braćo Hrvati,

Neka vaš praznik, Dan Hrvatskog naroda u Crnoj Gori, bude ispunjen toplinom, radosti i nezaboravnim trenucima. Neka svako crnogorsko srce osjeti snagu zajedništva koju dijelimo, jer su vaša tradicija, kultura i identitet neizbrisivi djelovi bogatstva naše zajedničke baštine. U ovim trenucima proslave, želim vam obilje ljubavi, sreće i mira. Nema te oluje, bure i orkana koja može umanjiti snagu hrvatskog naroda i duha. U srcima vas Hrvata plamti ponos koji hrani vašu volju za slobodom, tradicijom uklesanom u kamenu vaše prošlosti. Vi ste narod neugasivog plamena, čuvari vatre koja obasjava put ka budućnosti. Ujedinjeni u srcu, nepobjedivi u duši – Hrvati kročite naprijed sa hrabrošću svojih predaka i snagom svojih snova.

hia.com.hr

POVEZANI ČLANCI

Najnovije