U nastavku predstavljanja kandidata za Večernjakovu domovnicu 2021. u ovom članku se predstavljaju nominirane najuspješnije hrvatske udruge
1. Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Croatia Basel jenakon dulje stanke, a na inicijativu članova Hrvatske katoličke misije Basel, ponovno aktivirano 2011. godine i od tada neprestalno radi na okupljanju i kulturnom djelovanju Hrvata Basela i Švicarske. Društvo, koje broji oko 50. aktivnih te oko 200 pasivnih članova i sponzora koji pomažu i podržavaju rad HKUD-a Croatia Basel.
Budući da aktivni članovi HKUD-a dolaze iz raznih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, folklorna skupina Društva nastoji uvježbati i izvoditi plesove i koreografije iz različitih krajeva u kojima žive Hrvati. Zasada su uvježbane koreografije i nabavljene odgovarajuće narodne nošnje Hrvata iz Slavonije, Međimurja, Bosanske Posavine, Hercegovine i Dalmacije. U tim nošnjama redovitio su prije pandemije nastupali na raznim hrvatskim manifestacijama u Švicarskoj te gostovali u Njemackoj, Austriji i Hrvatskoj.
Osim plesne sekcije, u HKUD-u djeluje i pjevačka skupina. Idući korak je naučiti neke od svojih članova svirati tradicionalna glazbala te imati svoju glazbenu pratnju na nastupima uživo. Zasad je to uspjelo učenjem sviranja na tamburicama. Sve ativnosti i druženja događaju se u klupskim prostorijama HKUD-a Croatije koje su uređene radom članova i koje nazivaju “drugi dom”.
2. Matica hrvatska za Ruhrsko područje je jedna od najaktivnijih udruga u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna i Vestfaliji. Predsjednik Mijo Nujić, koji posljednjih nekoliko godine uspješno vodi Maticu hrvatsku, usmjerio je njezin rad na poučavanje hrvatskog jezika, književnost i povijest s naglaskom na Domovinski rat. Već dugi niz godina Matica hrvatska obilježava međunarodno priznanje Republike Hrvatske te dva puta godišnje organizira Večer hrvatske pjesme. Na taj svojevrstan događaj predstavljanja hrvatske pjesme i stiha dolaze ne samo Hrvati već i njihovi prijatelji Nijemci. Svi oni, uz pomoć novih tehnoloških mogućnosti zajedno pjevaju hrvatske pjesme.Također, Matica hrvatska tijekom godine oraganizira i razna književna ali i politička predavanja kao i likovno-literarna događanja. Uz presjednika Nujića, u upravi su još aktivni brojni članovi među kojima je i dopredsjednik Zoran Sikavica (Bochum), dopredsjednica Jadranka Gradac (Essen), tajnik Ivan Čubela (Essen) i rizničarka Ljiljana Sikavica ( Bochum).
3. Hrvatsko kulturno i športsko društvo (HKŠU) Vila Croatia Stuttgart je jedna od najaktivnijih hrvatskih udruga u gradu Stuttgartu i saveznoj državi Baden-Württemberg.Tijekom 2020.godine udvostručili su broj svojih članova. Svojim aktivnostima HKŠU obogaćuju kulturni, sportski i sveukupno društveni život Hrvatana području Stuttgarta i šire te uveliko pomažu u boljem snalaženju onih koji su u novom valu doseljavanja iz raznoraznih razloga potražili bolji život u Stuttgartu i okolici. Čak i u vrijeme koronakrize, HKŠU Vila Croatia je bila dostupna i pružala savjete i pomoć svima kojima je to bilo potrebno. Nakon prvih vijesti o razornom potresu u Petrinji i Banovini uključili su se aktivno u prikupljanje i slanje pomoći stradalima u Petrinji, Sisku i Glini. U više navrata samostalno ili u organizaciji s drugim udrugama i hrvatskim generalnim konzulatom poslali su pomoć potrebitima.
4. Matica Hrvatska Beč je ogranak istoimene središnjice u Beču, čiji je osnovni cilj promicanje hrvatskog identiteta, kako nacionalnog tako i kulturnog na područjima umjetničkog, znastvenog i duhovnog stvaralaštva. Jedna je od najuglednijih i najvažnijih hrvatskih kulturnih institucija koja doprinosi općem društvenom razvitku. Matica Hrvatska Beč sa sjedištem u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču organizator je brojnih predavanja, tribina i skupova iz gore navedenih područja u austrijskom glavnom gradu. Za odličnu suradnju bečkog ogranka Matice s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Austriji te s ostalim hrvatskim i gradišćansko-hrvatskim udrugama u Beču zaslužna je, između ostalih, njena predsjednica dr. sc. Željka Caparin Vučur, pijanistica, komorna glazbenica, muzikologinja i dobitnica Večernjakove domovnice 2012. godine, kojom je proglašena najpopularnijom glazbenicom u hrvatskom izvandomovinstvu.
5. Folklorni ansambl „Šokadija“ Beč osnovan je u prosincu 2007. godine. Snažna ljubav prema folkloru, plesu, narodnim nošnjama, sviranju i hrvatskom jeziku samo su neki od razloga osnivanja ansambla. Posebnu pozornost ansambl poklanja izboru odgovarajućih narodnih nošnji, ukrasa i oglavlja za svaku pojedinu koreografiju. U suradnji s brojnim istaknutim etnolozima, koreolozima i koreografima, ansambl želi scensku primjenu folklora podići na najvišu razinu. Ansambl, na čijem je čelu Mario Šimičić, već sada broji više od sto članova, 25 tamburaša i 50 plesačica, plesača i 35 djece. FA Šokadija doista ima raznovrstan program. Tu su tamburaška, folklorna i pjevačka sekcija, posebno izvorno žensko i muško pjevanje, ali i razno promoviranje slavonskih običaja u Austriji.
6. Građanska inicijativa za priznanje hrvatskog jezika iz austrijskog Vorarlberga na čelu s Lidijom Mihalić, nastavnicom hrvatskog traži priznanje hrvatskog jezika kao samostalnog jezika u sklopu nastave materinskog jezika u Austriji, o kojoj odlučuje Nacionalno vijeće austrijskog Parlamenta. Potporu Inicijativi dalo je i hrvatsko Veleposlanstvou Austriji, kao i nadležne državne institucije u Hrvatskoj. Neustrašivoj nastavnici iz Zagreba koja je u Vorarlberg došla 1993. godine, gdje je 10. godina podučavala hrvatski, nije više produžen ugovor o radu za školskugodinu 2020 / 2021, nakon što je lani u ljeto odbila od jeseni predavati na umjetnoj jezičnoj tvorevini tri jezika spojena u jedan tzv.B/K/S (bosanski/hrvatski/srpski), koja ne postoji čak ni u zemljama jugoistočne Europe. Odluka parlamentaraca o Građanskoj inicijativi izuzetno je važna za preko100.000 Hrvata koji žive u Austriji i njihov materinski jezik koji se mora i dalje njegovati i razvijati da ne padne u zaborav. Hrvatski, kao 24 službeni i samostojeći jezik EU ne bi trebao biti nerješivi problem za austrijski Parlament nada se pokretačica Građanske inicijative Lidija Mihalić zajedno s više od 500 online potpisnika plus 750 papirnatih potpisnika s austrijskim državljanstvom.
7. Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) Stuttgart
Hrvatska kulturna zajednica Stuttgart već dugi niz godina radi na okupljanju i povezivanju Hrvata u Baden-Württembergu. Novi predsjednik HKZ Stuttgart Ante Prusina nastavio je raditi na tragu dugogodišnjeg umirovljeno predsjednika Zrinka Jurića na očuvanju i njegovanju hrvatske kulture, povijesti i jezika kako bi duh hrvatskog naslijeđa prenijeli svojoj djeci. Kao i svih ranijih godina, HKZ je aktivna u organiziranju pomoći za Hrvatsku. Zajedno s drugim udrugama u Stuttgartu i okolici prikupili su i donirali oko 90 tona hrane, pića i ostalih potrepština za Banovinu. Novcem prikupljenim u toj akciji kupili su i šest kamp kućica i time zbrinuli šest obitelji. Naknadno su poslali agregate, grijalice i različit materijal za popravak kuća. Prije te akcije prikupili su i donirali 78.500 tisuća kuna u potresu razrušenoj Klinici za dječje bolesti u Zagrebu. Kako bi pomogli potrebitima neovisno o komu se radi pokazali su i u zajedničkoj akciji s Hrvatskom katoličkom zajednicom Stuttgart kada su kupnjom traktora pomogli obitelji s djecom u Beninu u Africi kako bi živjeti obrađujući svoju zemlju. Akcije HKZ bile su usmjerene i na povezivanju novopridošlih Hrvata iz Domovine s onima u Njemačkoj. Prije mjera ograničenja, organizirali su predstavljanje nekoliko knjiga autora iz Hrvatske, ugostili su hrvatske dramske skupine i sl. Radili su i na organizaciji različitih koncerata te sudjelovali na ljetnim festivalima na kojima se tradicionalno nude hrvatski specijaliteti. HKZ je često pozivana od strane Hrvatskog generalnog konzulata u Stuttgartu kao savjetodavno tijelo.
8. Deutsch-Kroatische Gesellschaft (DKG) Croatia Mannheim ili Hrvatsko-njemačko društvo Croatia Mannheima jedna od najaktivnijih udruga u Mannheimu i tom dijelu Njemačke. Udruga Deutsch-kroatische Gesellschaft e.V. Croatia osnovana je 2016. godine kako bi se prvenstveno pomoglo novopridošlim Hrvatima u njihovoj integracijiu njemačko društvo. Na inicijativu sada pokojnog Ilije Perana, predsjednika i dugogodišnjeg socijalnog radnika i ovlaštenog sudskog tumača koji je u gradu Mannheimu bio čovjek velikog ugleda, počelo se pomagati našim doseljenicima. Tim putem je nastavila i sadašnja predsjednica Marija Kopić održavajući od ranije napravljene dobre kontakte s gradskom administracijom te nastavili slijediti uspješan smijer promicanja tolerantne suradnje između hrvatskih i njemačkih sugrađana. Zu to se cijelo vrijeme nastavilo i s njegovanjem hrvatske kulture, vjerskih i narodnih običaja, očuvanju hrvatskog identiteta te ostvarivanje ciljeva društva kroz organizaciju javnih dogadjaja i priredbi. Posebice su nastavili biti aktivni na humanitarnom planu i akcijama pomoći potrebiti u matičnim državama kako Hrvatskoj, tako i Bosni i Hercegovini.
To se pokazalo i pri prikupljanju i slanju pomoći za stanovnike u potresu stradalog područja Banovine. Time je druženje i rad za dobrobit drugih dodatno dao jednu pozitivnu sliku o toj značajnoj udruzi iz Mannheima
Z. Bosnić/ J. Mijić. / S.Herek/ S.Puđa