28.4 C
Zagreb
23.6 C
Zürich
22.3 C
New York
21 C
Hong Kong
27.2 C
Melbourne
Ponedjeljak, 16 svibnja 2022

LIJEPA NAŠA DOMOVINA – ČA SE ONO USRED BRINJA BELI?

Kada vas put nanese sa sjevera prema jugu, umjesto da koristite autoput, preporučujemo izaći na izlazu Josipdol/Ogulin, onako kako smo svi prije putovali – preko Kapele. Putujući kroz predivnu prirodu stići ćete do Brinja koje se zadnjih godina razvija u zanimljivu turističku destinaciju.

Između obronaka planina Velike Kapele i Velebita, na putu prema Jadranskom moru, na staroj Jozefinskoj cesti, smjestilo se Brinje (lat. Monetium), naselje u Ličko-senjskoj županiji, bogate i slavne prošlosti.

U starom vijeku nastanjivalo ga je ilirsko pleme Japodi, a kasnije (od 35.godine pr.n.e.), Rimljani. Padom rimske civilizacije nestaje i naziv Monetium, a prostor, na prijelazu u srednji vijek, naseljavaju Hrvati. Samo Brinje, današnjeg naziva, prvi se put spominje davne 1343. godine, a najuvriježenije tumačenje kaže da je ime nastalo prema čakavskom izrazu “brnja” za ljekovitu biljku borovicu ili klek koje na ovom području ima u izobilju.

FOTO: Anita Brbot

SINIČIĆ ŠPILJA

Ova špilja rijedak je morfološki dragulj krških Dinarida, 4km od Brinja na cesti prema Letincu. Nalazi se na popisu Natura2000 kao zaštićeni objekt za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. U njoj živi endemska vrsta rakušca takozvani Redenšekov rakušac.

Spilja također čuva i vrijedan arheološki zapis paleolitskog lovca koji do današnjih dana nije dešifriran, a arheolozi njegovu starost procjenjuju na preko 10’000 godina. Istraživanje špilje moguće je samo uz pratnju speleologa.

Foto: Hrvoje Grgić, Speleološki odsjek HPD Željezničar

ROKINA BEZDANA

Smještena je nedaleko Jezerana, između dviju Kapela, jedan je od mnogih speleoloških lokaliteta i dobro znan krški fenomen među speleolozima. Jama, dubine 100-110m, ulaznih dimenzija 22x12m predstavlja ulaz u mistične i mnogobrojne podzemne vodene kanale, koji povezani čine najveću podzemnu rijeku u Hrvatskoj.

FOTO: Marin Glušević 

ZBIRKA NARODNOG BLAGA

Etnografska zbirka koja se nalazi u samom centru Brinja, s više od 1’200 eksponata, predstavlja cjelovit prikaz porodičnog života brinjske obitelji u Lici. Polazna je i nezaobilazna točka turističke ponude. Među najstarijim darovanim predmetima treba spomenuti dvocijevni pištolj s paljenjem na kapislu Ridinger iz 1860.godine, ličku torbu kraj 19. stoljeća i gramofonsku ploču početak 20. stoljeća. Posjet Zbirci vrši se uz prethodnu najavu Turističkoj zajednici Općine Brinje.

FOTO: Marko Perković

KAMENI MOST STAR 220 GODINA

Na Jozefinskoj cesti preko malenog potoka Gate-Jaruge, u samom središtu Brinja, prije više od 200 godina, točnije 1801.godine, brinjski i primorski kamenoresci, izradili su kameni most sa sunčanim satom, koji je za rekonstrukcije dobio i kamenu kuglu.

FOTO: TZO Brinje 

BRONČANI KIP BRINJSKOG MINERA

 

                                                                                            Ljudima ovog kraja, poznate su sve njegove tajne. Diljem svijeta bili su poznati i priznati mineri i graditelji cesta i tunela. Kaže se da ne postoji tunel na svijetu u čijoj gradnji nije sudjelovao bar jedan Brinjak. Zato danas, u središtu Brinja, ponosno stoji brončani miner, djelo akademskog kipara Koste Angelini Radovanija.

FOTO: Marko Perković

KAPELA I UKLESANA DVA STARA GRBA

Crkva sv. Vida potječe iz 14. stoljeća i jedna je od najstarijih sakralnih građevina u Brinju. Nalazi se nedaleko od centra Brinja u podnožju brda Humca. Danas je to grobna kapela koja je u povremenoj funkciji. Radi se o gotičkoj građevini sa svetištem šiljastog oblika i sa zvonikom uz glavno pročelje. Zvonik nepravilnog tlocrta je najsačuvaniji dio srednjovjekovne crkve. Na pročelju su u kamenu uklesana dva grba, slijeva je staro znamenje knezova Frankopana, a zdesna je grb knezova Divinskih. Knez Hugo Divinski oženio je 1365.g. tetu kneza Nikole IV. Frankopana nepoznata imena. Smatra se da je obitelj Divinskih sagradila kapelu Sv. Vida u 14.stoljeću. Na pročelnom zidu tornja ugrađena je kamena medvjeđa glava sa prednjim nogama.

FOTO: Ana Manjerović

KAPELA SV. FABIJANA I SEBASTIJANA

 Kapela sv. Fabijana i Sebastijana je zaštićeni spomenik kulture nulte kategorije i jedan od najstarijih sakralnih objekata na području općine Brinje.

FOTO: Ana Manjerović

Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana jednobrodna je sakralna građevina sa zaobljenim svetištem i zvonikom na preslicu iznad pročelja. “Tlocrt kapele sv.Fabijana i Sebastijana naizgled je romanički oblikovan, međutim ovdje se radi o romaničkoj retardaciji”, tvrdi izrijekom Zorislav Horvat. On smatra da kapela Sv. Fabijana i Sebastijana potječe s kraja 14. ili početka 15.stoljeća. Možda je ona i nešto starija, a zasigurno je kasnoromanička. U novije vrijeme kapela je obnovljena. Smještena je u užoj urbanoj jezgri uz državnu cestu D-23 Duga Resa – Senj.

CRKVA UZNESENJA BDM 

Župna crkva Uznesenja Marijina u Brinju prvi put se spominje 1388. kao crkva Sv. Marije sa samostanom augustinaca. U crkvi je 1476. pokopan Bartol Frankopan, a nadgrobna mu je ploča postavljena pred oltarom Sv. Bartolomeja. Iste godine je knez Ivan VIII. Frankopan dao augustincima neke posjede u brinjskoj okolici, a kasnije je neke posjede dao i pavlinima, iako je samostan pravorijekom u Senju iz 1497. ostavljen augustincima. No, zbog turske opasnosti čini se da oni, kao ni pavlini, nisu još dugo boravili u brinjskom samostanu, jer se u njemu 1506. spominju franjevci, a 1509. i dominikanci.

FOTO: Župa UBDM Brinje

Hrvatski povjesničar Emilije Laszowski napisao je 1895. da je brinjski samostan bio na lokaciji na kojoj se u njegovo vrijeme nalazio župni stan. Taj je stan u građevinskom nacrtu iz 1816. ucrtan preko puta župne crkve, ali znatno bliže Jozefinskoj cesti Karlovac-Senj nego sama crkva.

Turci su 1530. spalili crkvu i samostan. Redovnici su trajno napustili Brinje, a župnik se povukao u kapelu Sv.Trojstva na Sokolcu.

Tijekom Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) skinuta su zvona s brinjske crkve i pretopljena u topove i granate. Nova zvona dopremljena su i posvećena 1924. godine. U Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.) crkva je talijanskim bombardiranjem 1943. pretvorena u ruševinu. Obnovu je od ranih 1960-tih godina vodio poduzetni župnik Ivan Kranjčec, koji je uz crkvu dozidao i župni stan, a vjeronauk je držao u kapelici preko puta crkve. Prilikom obnove crkve pronađen je ulomak kamene ploče s glagoljskim tekstom iz 1518. u spomen na kneza Matijaša Čubranića, prenesene s groblja uz kapelu sv.Vida pod brdom Humcem.

STARI MLIN

Nekada davno, brinjskom se dolinom, čuo zvuk kamenih mlinskih kola, koja su se okretala na mnogobrojnim brzacima krških voda. Do današnjih je dana, sačuvan jedan takav, mlin Vretenaš čija se kamena kola još uvijek mogu trgnuti iz pospanosti.

FOTO: Marko Perković

BICIKLISTIČKE STAZE BRINJSKIH MINERA

Prelijepi krajolik općine Brinje, najbolje može dočarati vožnja biciklističkim stazama. Biciklistička staza u ukupnoj dužini od 49.40 km obuhvaća veći dio općine i povezuje 18 lokaliteta prirodne i kulturne baštine. Dobila je naziv po brinjskim minerima koji su kao vrsni mineri poznati u cijelom svijetu. Biciklisti mogu odabrati dvije staze koje se razlikuju po težini vožnje, a bicikli se mogu iznajmiti jer Općina Brinje ima sustav javnih bicikala Next bike.

FOTO: Marjan Prpić

RIBOLOV – JEZERO BRODIĆ

Jezero Brodić pokraj Lovačkog doma Brinje idealno je mjesto za ljubitelje pecanja. Jezero je nastalo podizanjem nasipa u toku potoka Brodić na mjestu gdje se voda razlijeva u proljeće i jesen. Bogato je ribom i prirodnom vegetacijom, a od ribljih vrsta najviše se ističu šaran, amur, štuka i linjak. U jezeru ima i riječnog raka.

FOTO: Ivan Butković

SLOBODNO PENJANJE

Ljubitelji ste penjanja po stijenama? Ako jeste, onda morate posjetiti Brinje. Zimsko i ljetno penjanje u stijeni na atraktivnim penjačkim stazama u Starom Brinju.

   FOTO: PD Škamnica

PLANINARENJE

U Brinju je moguće planinarenje šumama, a najpoznatija gora u Brinju je Škamnica koja puni pluća svakom posjetitelju čistim zrakom. Turistička zajednica Općine Brinje sa PD Škamnica svake godine organiziraju već tradicionalnu manifestaciju “Pohod na Zarin” koja se održi inače prvi vikend u travnju. Manifestacija privlači mnoge planinare iz Hrvatske, ali i strane.

FOTO: TZO Brinje

STARI GRAD SOKOLAC

Stari grad Sokolac (početak 15.st.) izgradio je Nikola lV. Frankopan, na istaknutoj uzvisini u brinjskoj kotlini. Grad je bio važno sastajalište plemenitaških obitelji cijele Europe. Sredinom 16.st. ulazi u nadležnost Vojne krajine i postaje prva linija obrane protiv Turaka. Do današnjih je dana ostala sačuvana trokatna Kapela Presvetog Trojstva, jedan od najvažnijih spomenika gotike u Hrvatskoj. U svetištu kapele sačuvane su izvorne oltarne menze s gotičkom profilacijom te skulpture Madone s djetetom i Pieta.

U podrumu Kapele smješten je stalni postav izložbe “Plemićki grad Sokolac”.

FOTO: Marko Perković

Posjet Starom gradu vrši se uz prethodnu najavu Turističkoj zajednici Općine Brinje.

FOTO: Danijela Dasović Vranić

PLANINARSKA POUČNO PJEŠAČKA STAZA – BRINJSKI PRSTEN

Poučno-pješačka staza Brinjski prsten kružnog je oblika, ukupne dužine 18,5 km, na relaciji Brinje-Zarin-Siničić spilja-Brinje.

Svojim dužim dijelom prolazi hrptom planine Škamnice vodeći šetača do najvišeg vrha brinjske kotline Zarina (828m) i vidikovca Kozjak. Do samog ulaza u šumu šetač će upoznati biološku i morfološku raznolikost brinjskog kraja i očuvanost eko-sustava.

FOTO: Marko Perković

VIDIKOVAC “BRINJE NA DLANU”

Na samom ulazu u Brinje od Križpolja možete se odmoriti na novouređenom vidikovcu i uživati u pogledu na brinjsku dolinu. Od 2020. godine Turistička zajednica Općine Brinje je dala postaviti okvir u obliku srca za selfie kao znak dodatnog turističkog sadržaja. Uz odmor na Vidikovcu stoji i informativna tabla što se sve može vidjeti u Brinju.

FOTO: Sanja Rumenović

UZ DOBRI RAZGLED UŽIVAJTE I U GASTRONOMIJI

Uz razgled Brinja kulturne i prirodne baštine, i uživanje u aktivnim odmorima u Brinju, možete posjetiti neke restorane. Na području općine nalaze se: Hotel Restoran Lika Sjever i Lika Jug, Restoran Victoria i Restoran Gacka dolina u Žutoj Lokvi. U restoranima se nude uz svakidašnju gastronomiju i domaći specijaliteti.

FOTO: Hotel Lika

Više informacija: TZO Brinje

POVEZANI ČLANCI

PRATITE NAS

984ObožavateljiLajkaj
339SljedbeniciSlijedi
35SljedbeniciSlijedi
98PretplatniciPretplatiti

Najnovije