U fokusu ovogodišnje Konferencije G2.8 bili su hrvatski vinari iz domovine i svijeta. Jednom više pokazalo se da je Hrvatska mala zemlja ali da je, zahvaljujući uspješnim Hrvatima prepoznata diljem svijeta
Konferenciju je dvojezično pozdravnim govorom otvorio predsjednik udruge, Antun Krešimir Buterin. Zahvalio je u svom govoru svim partnerima i sponzorima te se osvrnuo na sedam proteklih konferencija na kojima je sudjelovalo 245 panelista iz 33 zemalja. “Sve dosadašnje konferencije sadržajno su imale različite teme, ova je drugačija i bavi se samo jednom – hrvatskim vinarima. Što možemo učiniti da svijet prepozna hrvatska vina?”, kazao je između ostalog Buterin. Gostima se srdačnim rječima obratio veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj, gradišćanski Hrvat dr. Josef Markus Wuketich. Riječi dobrodošlice uputio je sudionicima i ovogodišnji domaćin, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika g. Mijo Marić.
Tijekom javljanja iz Australije Lidije Kukulj koja je predstavila uspješnog vinara Dennisa Yagmicha konobari su za sudionike pripremili pjenušac. Nakon što je pokretač konferencije i član uprave, Josip Hrgetić dao upute, slijedilo je Who’s who in G2, pojedinačno predstavljanje sudionika konferencije kojih je ovaj put bilo iz šesnaest različitih zemalja s četiri kontinenta.
Luke Jurčević, poduzetnik i predsjednik gospodarske komore iz Australija predstavio je sebe, svoje djelovanje, zajednicu Hrvata u Australiji i hrvatske vinare kojih u Australiji ima više od od 100 i koji rade na umrežavanju te će se okupiti u jesen 2022. godine. Iz Australije je donio pet butelja vina koje su u nagradnoj igri dobili oni koji su imali točne odgovore na pitanja iz njegovog izlaganja.
Slijedio je panel “Hrvatska na vinskoj karti svijeta” koji je vodila Dijana Grgić, vlasnica i urednica časopisa Vinum.IN. Na panelu su sudjelovali Boris Vuglec, vinarija Vuglec breg, Mateja Žužić, vinarija Jagunić, Mladen Papak, Vina Papak Ilok i Janko Kezele, seoski turizam Kezele, Vino Kezele.
Na pitanje: Gdje je Hrvatska pozicionirana kad su u pitanju vina?, Boris Vuglec zauzeo je stav da stoji loše te da je potrebna dobra promocija. Slab utjecaj u svijetu te male količine navela je kao određen problem Mateja Žužić, dok je Mladen Papak jasno stavio naglasak da hrvatskim vinarima nedostaje snažno brendiranje te da im tu treba pomoć gdje možda i dijaspora može biti velika podrška. Naglasio je jednu od prednosti koje Hrvatska ima, turizam. Tu se može pokazati hrvatsko vino i ugostitelji bi trebali nuditi kvalitetna vina a to nije uvijek tako. Janko Kezele kazao je da njihovo izletište privuče godišnje velik broj gostiju iz domovine i inozemstva te da se na takvim mjestima ukazuje prilika činiti promidžbu hrvatskih vina. Budući da smo mali trebamo biti kvalitetni, zaključio je.
U daljnjoj diskusiji panelisti su dali različite prijedloge: Od brendiranja, udruživanja nekoliko vinara, povećavanja proizvodnje do poticanja mladih ljudi da se bave vinarstvom, Naglasak je bio na jačanju proizvodnje autohtonih hrvatskih vina, ne poboljšanju infrastrukture u kontinentalnom dijelu hrvatske i jačanju turizma u tom dijelu zemlje. Hrvatska turistička zajednica i ministarstvo turizma trebali bi jače promicati kontinentalni turizam, zaključak je ovog panela.
Na drugom panelu sudjelovali su hrvatski vinari u svijetu: Mate Klikovits, Vinarija Mate, Zegersdorf, Austrija, Bruno Alexander Gantenbrink, Aric Barrels, Mirena Bagur, Croatian Premium Wine Imports Boston, Ivo Jeramaz, Grgich Hills i Saša Muradori, Croatia Unpacked, Ontario.
Kad je u pitanju Austrija, ne vidi se razlika od onog što su istaknuli hrvatski vinari, jer su u Gradišću također male vinarije i slične poteškoće, kazao je Mate Klikovits. S ponosom je predstavio rad obiteljske vinarije i njihova vina, ukazavši na etiketu koja simbolizira pripadnost hrvatskom narodu. Ivo Jeramaz iz Vinarije Grgich Hills, Kalifornije također je naglasio važnost očuvanja autohtonih sorti te postavio pitanje jesmo li konkurentni po pitanju cijena. Svakako je uočen napredak s kvalitetom koju moramo opravdati, dodao je. U ovom panelu su svi sudionici stavili naglasak na kvalitetu te da se, kad je u pitanju budućnost proizvodnje vina sve više uočava trend prema ekologiji i kvaliteti.
Redoviti profesor agronomskog fakulteta Ivo Grgić u svom izlaganju“In vino veritas” istaknuo je vrijednosti koje kao zemlja i narod imamo:zemljopisni položaj i prirodne uvjete koje rijetko koja zemlja ima, ljubav, upornost, želju za novim i odlična vina. Sve to može i treba biti poticaj u stvaranju, kazao je.
Ovaj dio konferencije završio je inspirativnim govorom hrvatskog branitelja i umirovljenog časnika Hrvatske vojske. Werner Ilić i njegov suborac Martin Cruickshank preveslali su početkom godine pod hrvatskom zastavom Atlantik. Njegov govor teško je prenijeti riječima, bio je to govor protkan dubokim domoljubljem i snagom hrvatskog čovjeka.
U drugom dijelu konferencije, nakon kratkog pozdrava g. Daria Magdića u ime Središnjeg državnog odbora za Hrvate izvan RH slijedila je večera tijekom koje su se organizatori i vinari imali za goste razna iznenađenja. Uz svako jelo ponuđena su vrhunska vina sudionika konferencije. Nazočili su i članovi Zaprešić Boysa te su svi zajedno pogledali video spot i njihovu pjesmu “Jedna domovina”. Druženje se u ugodnom ozračju nastavilo uz bend Robostrop and The CEO, odlična vina, nagradne igre i zanimljive razgovore.
Konferencija na kojoj je sudjelovalo više od 80 sudionika pokazala je jednom više da Hrvatska, uz ljepote nudi još mnogo toga. Ovi vinari iz svijeta koji su u zemljama gdje stvaraju uspješni najbolji su primjer potencijala iseljene Hrvatske. Uz kvalitetno umrežavanje moguće je ostvariti da mala Hrvatska postane prepoznata i po vinima.
