Dijaspora – već i sama riječ kod mnogih sunarodnjaka u domovini izaziva nešto negativno. Valja postaviti pitanje: Zašto?
Objavljen plakat na naslovnici svojevremeno je dobio dovoljno glasova da danima stoji na istaknutom mjestu te je samim tim pokazao da tako razmišlja veliki broj građana Hrvatske.
Koliko Hrvata i Hrvatica obuhvaća iseljeništvo?
Koliko god se trudili potražiti točne informacije, to i nije najjednostavnije. Najčešće imamo samo procjene.
Prema njima hrvatska dijaspora u svijetu obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi, računajući pritom izravne iseljenike i njihove potomke za koje se pretpostavlja da su zadržali osjećaj povezanosti s Hrvatskom, što je s obzirom na veličinu njezina stanovništva iznimno velik broj. Više od milijun Hrvata i njihovih potomaka živi u SAD-u i Kanadi. Oko 400 000 Hrvata ima u Južnoj Americi, najviše u Argentini i Čileu. Dijaspora u Australiji obuhvaća oko 250 000, a u Novom Zelandu oko 100 000 pripadnika. U zapadnoj Europi najviše je Hrvata u Njemačkoj (više od 400 000), potom u Austriji (90 000), Švicarskoj (oko 80 000), Italiji (60 000), Francuskoj (40 000) i Švedskoj (35 000–40 000). U svim razdobljima iseljavanja većina iseljenika nastojala je očuvati veze s domovinom, a manji se dio i vratio u Hrvatsku. Sa stečenim radnim iskustvom i navikama te kapitalom hrvatski su iseljenici imali bitnu ulogu u cjelokupnom životu zemlje, navodi se na službenoj stranici croatia.eu
Tko se uistinu “skrbi” za iseljeništvo?
Iseljeništvo, suočeno često s raznoraznim problemima i pitanjima moralo je kroz godine tražiti sluha i prave adrese tko će im pomoći u rješavanju istih.
Zbog svih tih problema mnogi su pokušavali skrenuti pažnju na nepravdu koja se nanosila velikom dijelu iseljenika i povratnika. Počevši od reguliranja prebivališta koje je rezultiralo poništavanjem osobnih iskaznica do oporezivanja inozemnih mirovina visokim poreznim stopama.
Uložilo se prošlih godina dosta truda, kucalo na mnoga vrata, pisalo s raznih strana mnogim “skrbnicima” i skupila se mnoga iskustva. Dvije pozitivne promjene koje su se nekon svih tih intervencija dogodile su: Izmjena Zakona o osobnoj iskaznici 2015. godine i Porezna reforma koja je 1.siječnja 2017. obuhvatila inozemne mirovine.
Kad tražimo imena i adrese onih koje se skrbe za iseljeništvo, pronalazimo u domovini dosta adresa koje su povezane s iseljeništvom. Oni koji su na izvoru informacija kad su u pitanju zakonske izmjene i samim tim snose glavnu odgovornost informirati iseljeništvo o tim novostima zasigurno su članovi saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Odbor za Hrvate izvan RH sastoji se od saborskih zastupnika i četiri vanjska člana koji mogu sudjelovati na sastancima no koji nemaju pravo glasa. To su osobe iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
U aktualnom Odboru za Hrvate izvan RH nalaze se: Predsjednica aktualnog Odbora je Bušić Zdravka, dopredsjednik Raspudić Nino a članovi: Barbarić Nevenko, Bartulica Stephen Nikola, Brčić Luka, Deur Ante, Dodig Goran, Maksimčuk Ljubica, Opačak Bilić Marina, Orešković Dalija, Pavliček Marijan i Vidović Radoje. Imenovani vanjski članovi su: mr. sc. Veselko Jovanović, Darko Markušić, dr. sc. Igor Josipović i Ivan Pepić.
Djelokrug rada Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske:
– poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta
– sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu, kao i s tim povezano usmjeravanje financijske potpore
– poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područjima od posebne državne skrbi
– inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta
– održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske
– zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Druga važna adresa je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Državni ured je središnje tijelo državne uprave, nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Potkraj 2011. godine usvojen je Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i sredinom 2012. godine osnovan i počeo s radom Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Time su stvorene temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Zadaća Ureda je koordinacija aktivnosti nadležnih ministarstava i drugih tijela državne uprave u odnosu na sva pitanja od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na čelu Ureda je od kraja ožujka 2016. godine državni tajnik Zvonko Milas.
Uz to, vezu s iseljeništvom imaju Hrvatska matica iseljenika i Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Kako vidimo, iseljeništvo ima dosta “skrbnika”. Kako je uopće moglo doći do tog da se mnogim hrvatskim državljanima koji borave u inozemstvu ponište osobne iskaznice? Zašto se nitko nije potrudio informirati povratnike – umirovljenike da je nadopunjen Zakon o porezu na dohodak 2012. godine obuhvatio inozemne mirovine? Tko se svih ovih godina potrudio doći do iseljenika i povratnika koji su bili i još uvijek su pri povratku suočeni s raznoraznim problemima?
Od početnih 12 dijaspora danas bira fiksno tri saborska zastupnika
Broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice mijenjao se od izbora do izbora. Od početnih 12 zastupnika na izborima 29. studenoga 1995., od izbora 2011. dijaspora ima tri glasa. Te izmjene Ustava dogovorili su 2010. tadašnja HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor i u to vrijeme oporbeni lider, premijer Zoran Milanović. U XI. izbornu jedinicu ubrajaju se Hrvati iz Bosne i Hercegovine i iseljeništvo koje se iz Hrvatske trajno odjavilo. Fiksna kvota od tri zastupnika obuhvaća cijeli svijet u jedan okrug. Svi oni koji su svoj boravak bilo gdje u svijetu regulirali privremenim odlaskom (a takvih ima više stotina tisuća), čak i nakon više desetljeća boravka izvan RH imaju pravo glasanja u mjestu prebivališta u RH. Kako na parlamentarnim, tako i na lokalnim izborima.
Dakle, bez obzira koliko će glasača u XI. izbornoj jedinici izaći na izbore, tisuću ili sto tisuća – zastupnika će i dalje biti i ostati tri. No i ta tri glasa su u čestim diskusijama predmet rasprava. Često se može čuti kako “dijaspora” svojim glasovima utječe na mnoge političke odluke u Republici Hrvatskoj. Zasigurno tom razmišljanju doprinose i mnogi mediji koji se proteklih godina i nisu potrudili da bi informiralo iseljeništvo o važnim zakonskim izmjenama.
Hoće li se uspjeti izgraditi most povjerenja prema iseljeništvu?
Od samog osamostaljenja do danas iseljeništvo se smatra sastavnim dijelom domovine. Neupitna je uloga iseljeništva tijekom domovinskog rata, kao i činjenica da su po procjeni Svjetske banke devizne doznake iz inozemstva iznosile 2021. godine tri milijarde i 950 milijuna dolara.
Velikom dijelu iseljenika teško je donijeti odluku, vratiti se u domovinu ili ostati u iseljeništvu gdje su im djeca i unuci. Uz tu neodlučnost, proteklih godina suočeni smo i s činjenicom da veliki broj građana napušta domovinu. Suočeni smo i s činjenicom da se mladi Hrvati i potomci Hrvata koji imaju prebivalište u iseljeništvu sve češće odlučuju graditi sigurnu budućnost svojoj djeci izvan domovine. Broj Hrvata u svijetu raste a u domovini ih je sve manje…
Krajnje je vrijeme početi graditi čvršći most prema iseljeništvu. Ne samo lijepim izjavama nego i učinkovitijim djelovanjem. Krajnje je vrijeme suočiti se s činjenicom da do demografske obnove Republike Hrvatske, kad su u pitanju iseljenici može doći samo ako se povrati duboko poljuljano povjerenje. Kako onih koji već desetljećima borave u inozemstvu, tako i onih koji su domovinu napustili zadnjih godina.