U Rakovici, nedaleko od Plitvičkih jezera, u naselju Nova Kršlja nalaze se Baraćeve špilje i centar za posjetitelje Speleon – idealno mjesto za jednodnevni obiteljski izlet.
Posebno u ove, tople ljetne dane posjet Rakovici, obilazak Gornje Baraćeve špilje i Speleona je možda baš ono što tražite za jednodnevni izlet. Izuzetno je zanimljivo, kako malim, tako i velikim posjetiteljima. Konstantna temperatura tijekom cijele godine u špilji iznosi 9 stupnjeva Celzijevih te se preporučuje ponijeti topliju odjeću i prikladnu obuću.
Tri Baraćeve špilje; Gornja, Donja i Nova, od kojih je za posjetitelje otvorena samo Gornja udaljene su šest kilometara od Rakovice. Ulaz je u podnožju Baraćeve Brine, gdje je i izvor Baraćevac. U sklopu izletišta nalaze se dječje, badminton i nogometno igralište, mnogobrojne klupe, stolovi i ležaljke za ručati uživati u prirodi. Posjetiteljima se nude tri pješačke staze kružnog tipa, sa startom i ciljem na izletištu. Staze nose specifične nazive po zaštićenim velikim zvijerima koje borave na tom području – vuk, ris i medvjed. Sukladno tome izrađene su i posebne markacije – vučja staza koja je duga 1,2 km, risja dužine 3,1 km te, sa 7,5 km najduža, medvjeđa šapa.
Kad sam posjetila ove zanimljivo mjesto, ugodno sam bila iznenađena lijepo uređenim izletištem. Na ulazu su posjetitelje dočekali ljubazni Matea i Marko. Potrudili su se svakom posjetitelju pokloniti pažnju, odgovarajući na njihova razna pitanja. Grupa u kojoj sam krenula u obilazak bila je dvojezična. Uz hrvatski, vodič Marko informacije je podijelio i na engleskom jeziku. Perfektno za našu, manju, hrvatsku grupu koja je bila prva. Nakon što smo dobili upute, krenuli smo do prvog platoa, uživajući u predivnoj prirodi i cvijeću koje u ovo doba godine cvjeta.
Zastali smo kod Donje Baraćeve špilje koja nije otvorena za obilazak te je dostupna isključivo speleolozima i znanstvenicima, koji u njoj provode istraživanja. Razlog tome je maleni kornjaš naziva Pavlekin žmurac, dugačak samo 1,75 mm. Donja Baraćeva špilja njegovo je jedino stanište na svijetu te je upravo iz tog razloga Pavlekin žmurac endem iz tipskog nalazišta Donje Baraćeve špilje.
Nakon ovih prvih, zanimljivih informacija nastavili smo stazom do Gornje špilje gdje smo na ulazu dobili kacige te s vodičem krenuli u obilazak. Dužina ove špilje je 495 m a valja znati da se može ući isključivo uz vodiča te da je kaciga obvezna. Uz simpatičnu dozu humora, Marko nas je vodio kroz špilju koja se sastoji od nekoliko cjelina. Uz mnogobrojne speleothemime ističu se fascinantni stalagmiti i stalaktiti. Visina nekih stalagmita prelazi i 5 metra, a promjer im je mjestimice jedan metar. Pri kraju kanala se nalazi duboka jama čije se dno širi u dvoranu u kojoj su vršena istraživanja.
Druga cjelina naziva se Avenijom akademika Mirka Maleza. U njoj se nalazi jedna od najljepših sigastih tvorevina u Baraćevim špiljama – Žrtvenik. To je niska forma, oblika krnjeg stošca, nastala kao kombinacija širokog stalagmita s kaskadama na obodu i bijele je boje. U zadnjem dijelu koji je uži od drugih strop je mjestimice visok i do 15 metara. Pod kanala je pretežito zaravnjen, ispunjen sedimentom, a i tu se, kako je vodič pojasnio nalaze brojne kosti. Na kraju smo imali priliku doživjeti potpuni mrak. Vodič je na nekoliko minuta isključio svijetlo a mrak koji je zavladao vjerojatno su rijetki u svom životu doživjeli. Po povratku drugom stranom, na poučnoj stazi nudi se prilika osluhnuti kako se glasaju divlje životinje i pročitati informacije o povijesti ovog mjesta.
Postoje dvije teorije, kako kažu mještani, o nastanku imena Baraćevih špilja. Prva govori o tome kako je mještanin Barać na polju ispred špilja junački porazio turskog gorostasa, a druga kako su ih mađarski vojnici za vrijeme Austrougarske monarhije prozvali – prijateljskim špiljama (barát = prijatelj)! Više informacija o izletištu može se pronaći na njihovoj web stranici – Baraćeve špilje
Uz Baraćeve špilje, preporučujemo posjetiti i početkom 2023. godine otvoren Speleon – Centar podzemne baštine koji se nalazi u blizini a o kojem ćemo pisati u zasebnom članku.
