Jedini gradovi u Hrvatskoj koji su novu poreznu reformu iskoristili za pravo rasterećenje plaća svojih zaposlenih građana nakon ukidanja prireza od 1. siječnja 2024. godine su Bjelovar, Samobor i Sveta Nedelja. Kakva je situacija u ostalim gradovima?
Nakon što je Vlada ukinula prirez, gradovima i općinama je prepustila odluku hoće li manjak proračunskih prihoda koji će im zbog toga nastati od 1. siječnja 2024. godine nadoknaditi povećanjem poreza na dohodak ili će, pak, svoje građane dodatno financijski rasteretiti smanjivanjem poreznih stopa. Gradske uprave imale su nekoliko mjeseci za izračune i političku odluku, a većina (86 gradova) ih je odlučila zadržati dosadašnje porezne stope od 20% i 30%. Na povećanje poreznih stopa odlučila su se 33 grada, a maksimalni benefit porezne reforme i ukidanja prireza osjetit će građani tek četiri grada koji su od 1. siječnja snizili obje porezne stope – Bjelovara, Samobora i Svete Nedelje. Na djelomično porezno rasterećenje odlučili su se, pak, u Belom Manastiru, Drnišu, Imotskom, Sinju i Vrgorcu.
Najviše su porez smanjili u Samoboru, koji nije niti imao prirez – plaće će se kod njih ubuduće oporezivati po stopama od 18% i 27%. Dok drugi gradovi pod izlikom ukidanja prireza podižu stope poreza, grad Samobor će i ovom mjerom značajno unaprijediti kvalitetu života svim svojim zaposlenim sugrađanima, a i postaviti trendove koje drugi gradovi mogu samo slijediti, naglasila je gradonačelnica Petra Škrobot.
Nakon što je prošle godine ukinuo prirez, Grad Bjelovar snizio je, pak, stope na 18% i 28% čime će proračunske prihode u ovoj godini smanjiti za nešto manje od milijun eura (šest milijuna kuna). Naš grad će biti najveći grad u Hrvatskoj s najmanjom stopom poreza na dohodak. Nove stope poreza rezultirat će većim plaćama građana, a uz to, cilj je poslati i snažnu poruku poduzetnicima, novim investitorima da euro u Bjelovaru vrijedi više nego u bilo kojem drugom gradu u Hrvatskoj. Prema procjenama, kaže, građanima i poduzetnicima ostat će oko tri milijuna eura više zahvaljujući novoj stopi poreza, naglašava gradonačelnik Dario Hrebak.
Na istu stopu poreza na dohodak, 18% i 28% odlučili su se i u Svetoj Nedelji, gradu koji je proteklih godina, kao i Bjelovar, dokazao da svako snižavanje poreza na kraju rezultira povećanjem proračunskih prihoda. Prirez su ukinuli 2019. i time izgubili 6 milijuna kuna, no zbog povećane gospodarske aktivnosti i investicija u istoj su godini zabilježili porast prihoda koji su premašili 10,5 milijuna kuna. Dok drugi najavljuju povećanje poreza na dohodak, mi idemo na smanjenje i još jedno porezno rasterećenje. Ostavit ćemo novac u džepovima naših građana, a istovremeno ćemo već iduće godine povećati subvencije za privatne vrtiće i tako dodatno podići kvalitetu života obiteljima s malom djecom, kaže Dario Zurovec.
Grad Sinj, koji također nije imao prirez, odlučio se za smanjenje donje porezne stope sa 20% na 18%, dok ona za zaposlene s većim primanjima ostaje na 30%. – Snižavanje poreza u ovom kontekstu je demografska mjera koja svima koji odluče ostati živjeti u Sinju ili se u njega dosele jamči da će im plaća u Sinju vrijediti 300 eura više na godišnjoj razini nego, recimo, u Zagrebu. Smanjenjem poreza na dohodak zaokružit ćemo cjeloviti i sveobuhvatan sustav demografskih potpora na sinjskom području. Ovom odlukom ulažemo dodatne napore kako bi znatnije utjecali na demografske trendove kako bi se smanjilo iseljavanje s jedne strane te potaknuo povratak stanovništva i doseljavanje s druge strane, poručuju iz sinjske gradske uprave.
S druge strane, Beli Manastir, Drniš, Imotski i Vrgorac odlučili su sniziti samo gornju poreznu stopu.
Grad Beli Manastir dosad je imao prirez koji se obračunavao po stopi od 5%, a nakon njegovog ukidanja odlučili su se sniziti gornju stopu poreza na dohodak sa 30% na 25%, dok donja ostaje na 20%. Ovo rasterećenje na svojim će plaćama osjetiti mali broj njihovih građana, a ključni je cilj – privući građane koji godišnje imaju više od 55.000 eura prihoda na preseljenje u Beli Manastir.
Identična je situacija u Drnišu i Imotskom – ukinut je prirez od 5% i 6% i snižena gornja stopa poreza na dohodak na 25%.
Grad Vrgorac jedini je, pak, grad koji je istovremeno i snizio i povećao porez. Donju stopu povećali su s 20% na 22%, a gornju snizili sa 30% na 25%.
S druge strane, najveći gradovi uglavnom su rupu u proračunu koja će im nastati ukidanjem prireza popuniti povećanjem poreza na dohodak. Najmanje koristi od ukidanja prireza će tako imati građani Zagreba koji su i dosad plaćali najveću stopu prireza (18%), a sada će plaćati i najveći porez na dohodak. Grad Zagreb povećava ga, naime, na 23,6% i 35,4%. Gradska uprava ovo povećanje opravdava i poručuje da su na velikom gubitku od 220 milijuna eura, čak dva mjesečna proračunska prihoda jer se ukida prirez, diže se i osobni odbitak s 530 na 560 eura, te se podiže granica za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura. Dizanjem stope poreza na dohodak na maksimalnu razinu zadržat će, pak, dosadašnje prihode koji su ostvarivani od poreza na dohodak i prireza, te da je to nužnost za sve usluge koje grad financira. “Grad smatra pravednijim da oni koji imaju više izdvajaju više, a ne da cijena usluga poskupi za sve. Iako se može čuti teza da će Grad zakinuti građane za povećanje neto plaća, ovim prijedlogom Odluke nikome u Zagrebu neće biti manja plaća”, navodi se u obrazloženju Odluke.
Drugo najveće porezno opterećenje plaća u državi uvodi Grad Rijeka koji stope diže na 22,4% i 33,6%. Gradska uprava procijenila je da će zbog svih poreznih izmjena biti na gubitku od 12 milijuna eura, a nove stope poreza na dohodak odredili su kao da su sadašnju stopu prireza od 13 posto smanjili na 12 posto, što je bilo i obećanje gradonačelnika Filipovića, pa bi grad trebao na kraju ostati bez 4,6 milijuna eura zbog podizanja osobnog odbitka i osnovice za višu stopu poreza na dohodak. Prema izračunu Jutarnjeg lista, Riječanin s prosječnom hrvatskom plaćom od 1.171 euro i s jednim djetetom imat će od iduće godine 18 eura veću plaću, a da je Rijeka zadržala stopu od 20 posto, onda bi imali u novčaniku 30 eura više.
Grad Split odlučio se na nešto manje povećanje – stope dižu na 21,5% i 32,25%. ‘Nismo se odlučili za maksimalno dizanje stope jer želimo omogućiti našim građanima veće plaće, a istodobno smo gledali da to naš proračun može izdržati. Najveći je problem što će milijun eura od naših poreza otići županiji’, pojasnio je gradonačelnik Ivica Puljak. Na temelju prosječne neto plaće od 1.169 eura Splićaninu s jednim djetetom plaća bi trebala rasti za 25 eura. Da je Split zadržao stopu od 20 posto, plaće bi rasle za 31 euro, izračunao je pak Jutarnji list.
Porez na dohodak podiže i Grad Pula koji ukidanjem prireza od 12 posto ostaje bez četiri milijuna eura pa porez na dohodak povećava na 22% i 33%, Vodnjan na 22,4% i 33,6%, Čabar i Pazin podižu donju stopu na 22% dok gornju ostavlja na 30%, a Novigrad donju ostavlja na 20% dok gornju podiže na 33%, jednako kao i Karlovac, Ogulin i Makarska, dok je Kastav također podigao samo gornju stopu i to na 33,60%. Omiš i Trogir, pak, stope su podigli na 21,6% i 32,4%, a Grad Županja na 21,8% i 32,7%. Grad Lepoglava stope je povećao na 21% i 31%, Belišće na 21,40% i 32,10%, Ludbreg na 21,6% i 22,6% Buzet, Duga Resa, Donja Stubica, Ivanec, Nova Gradiška, Stari Grad, Knin i Varaždin na 22% i 33%, Gospić, Supetar i Vodnjan na 22,40% i 33,60%, Pregrada i Vrbovsko na 22,3% i 33,6%. Sisak je stope podigao na 23% i 34%, Valpovo i Varaždinske Toplice na 22% i 33,6%, a Županja na 21,8% i 32,7%.
Za razliku od njih, Grad Osijek odlučio je zadržati postojeće stope od 20% i 30% iako će ukidanjem prireza od 13% ostati bez sedam milijuna eura u proračunu koje će, kazao je gradonačelnik Ivan Radić, nadoknaditi dobrim upravljanjem. – Mi ćemo ostati na sadašnjoj poreznoj stopi na dohodak, ukinut ćemo prirez od 13 posto i samim time građanima grada Osijeka će od 1.1.2024. rasti plaće. Primjerice, vatrogasac koji sada ima neto plaću 1052 eura će od 1.1.2024. godine imati 1075 eura, što znači povećanje plaće na godišnjoj razini od 280 eura. Usporedimo li tog vatrogasca s drugim gradovima, on će na godišnjoj razini imati 116 eura veću plaću nego u Splitu, 185 eura veću plaću nego u Rijeci te 278 eura veću plaću nego u Zagrebu, kazao je gradonačelnik Ivan Radić.
Porez na dohodak nisu povećali niti Bakar, Benkovac, Biograd na Moru, Buje, Cres, Crikvenica, Čakovec, Čazma, Daruvar, Delnice, Donji Miholjac, Dubrovnik, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Hvar, Ilok, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Kaštela, Klanjec, Komiža, Koprivnica, Korčula, Krapina, Križevci, Krk, Kutina, Kutjevo, Labin, Lipik, Mali Lošinj, Metković, Mursko Središće, Našice, Nin, Novalja, Novi Marof, Novi Vinodolski, Novska, Obrovac, Opatija, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Otočac, Otok, Ozalj, Pag, Pakrac, Petrinja, Pleternica, Ploče, Popovača, Poreč, Požega, Prelog, Rab, Rovinj, Senj, Skradin, Slatina, Slavonski Brod, Slunj, Solin, Sveti Ivan Zelina, Šibenik, Trilj, Umag, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vodice, Vrbovec, Vrlika, Vukovar, Zabok, Zadar, Zaprešić i Zlatar.
Izvor: gradonačelnik.hr
Tablica godišnjih stopa poreza na dohodak za gradove i općine koje se primijenjuju u 2024. godini: OTVORI