Nakon što je Štajerska odlučila uvesti hrvatski jezik u redoviti školski program, Hrvati u drugim austrijskim pokrajinama nadaju se uvođenju hrvatskog jezika i kod njih.
Vijest da će austrijska pokrajina Štajerska od sljedeće školske godine uvesti hrvatski jezik kao jezik nastave materinskoga jezika u svoj redoviti školski sustav umjesto nepostojećeg BKS (bošnjačkog/hrvatskog/srpskog) jezika, kako je objavilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, najbolja je vijest koja nam je stigla nakon što je Hrvatski sabor u petak donio Zakon o hrvatskom jeziku, prenosi Institut za hrvatski jezik.
Riječ je o velikom uspjehu hrvatske diplomacije koji je rezultat dugogodišnjih nastojanja da austrijske vlasti i ondašnja troma školska administracija promijene potpuno neprihvatljivu praksu da se ne poštuje činjenica da ne postoji nikakav neprirodan jezični amalgam i da je hrvatski jezik već više od deset godina službeni jezik Europske unije. Posebno je važno istaknuti da hrvatska jezična manjina, koja u Austriji broji oko 200 000 pripadnika, već dugo ne prihvaća takvu obrazovnu politiku te zbog takvog tretmana hrvatskoga jezika velika većina hrvatske djece (od njih gotovo 15.000) ne pohađa integrirani tip nastave, odnosno “materinski jezik”, jer je jedini njihov materinski jezik – hrvatski.
Ovaj je hrvatski diplomatski uspjeh osobito važan jer je pokazatelj kako ima prostora za nadu da je ovo samo prvi korak ka cjelovitom rješenju statusa i položaja hrvatskoga jezika i u svim ostalim austrijskim pokrajinama, odnosno na području cijele Republike Austrije. Ujedno je riječ i o potvrdi stava da nastojanja iz jezikoslovne struke nisu dostatna bez potpore politike i diplomacije.
Izvor: Institut za hrvatski jezik