6.9 C
Zagreb
9.9 C
Zürich
14.3 C
New York
15.7 C
Buenos Aires
23.4 C
Melbourne
Utorak, 16 travnja 2024
spot_img

Predstavljene izmjene Zakona o strancima

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su danas, zajedno s vladinim socijalnim partnerima, izmjene Zakona o strancima, koje nakon prezentacije ide u javno savjetovanje.

Ministar Božinović je uvodno istaknuo kako se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanje obitelji, te školovanja i studiranja.

Dodaje kako najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacija, i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj. ”S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika, te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada, kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države’‘, naglasio je Božinović.

Najviše dozvola izdano u graditeljstvu, najviše stranih radnika iz Bosne i Hercegovine

Ministar je iznio podatke kako je tijekom 2022. u Hrvatsku doselilo ukupno 57.972 osobe, od čega je 29.200 osoba s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok je 13.261 osoba s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijedi 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica Europske unije.

Govoreći o djelatnostima, Božinović je specificirao kako je najviše dozvola izdano u graditeljstvu, njih 40 posto, a potom slijede ugostiteljstvo i turizam s 26 posto, kao i industrija, na koju otpada 14 posto dozvola. Najviše državljana kojima je tijekom prošle godine izdana dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj je iz Bosne i Hercegovine, 22 posto, a potom iz Srbije i Nepala, 14 posto, te ostali s 11 posto.

Objašnjavajući svrhu donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti Europske unije, čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage, a u ICT sektoru i onih koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom.

Razlozi za izmjene i dopune Zakona su, također, učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika, kao i druge izmjene usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage, koja je završila školovanje u Hrvatskoj, te dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana, hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Novim zakonom, ističe Božinović, žele se smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja.

Predviđeno je i određivanje omjera, najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a osam posto za deficitarna zanimanja za domaće tvrtke.

Uvode se ovjerene zadužnice za povratak stranih radnika

Uz navedeno, uvodi se i institut zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika, za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja. ”Nerijetko se dogodi da strani radnici dođu u zračnu luku i onda poslodavac, koji ih je tražio, odustane od njih i onda je daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihovog vraćanja je prepušten državnim institucijama”, pojasnio je Božinović.

Naglašava kako novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, a ako smještaj osigurava poslodavac, uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika.

Uvjeti primjerenog smještaja biti će određeni podzakonskim propisom.

Prvi puti imamo pozitivan migracijski saldo

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je poručio kako je uvoz strane radne snage bio odgovor Vlade na negativne trendove u gospodarstvu, te da po prvi put imamo pozitivan migracijski saldo.

Govoreći o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, Piletić je istaknuo uvođenje crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju rad.

Uvjeti za uvrštavanje na crnu listu bit će vrlo brzo objavljeni, a Državni inspektorat će, sukladno tom Zakonu, utvrditi i kazniti poslodavca s neprijavljenim radnikom, kazao je Piletić, ističući da su za ponavljače istog prekršaja propisane drastično veće kazne.

Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja izmjene Zakona

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber pozdravila je izmjene zakona koje olakšavaju zapošljavanje stranih radnika i sve izmjene koje idu u smjeru zaštite radnika.

”Pratit ćemo utjecaj ovih izmjena na terenu, jer želimo vidjeti kako će se one reflektirati na samom tržištu rada”, kazala je Weber.

Vlada je prihvatila najveći dio sindikalnih prijedloga

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je rekao kako je Vlada prihvatila najveći dio sindikalnih prijedloga za novi zakon.

Među njima je i teret troška za povratak stranih radnika na trošak poslodavca u vidu zadužnica, koju kod javnog bilježnika mora potpisati poslodavac, kao i prijedlog da poslodavac pri zapošljavanju stranog radnika mora dokazati da je riječ o deficitarnom zanimanju.

U bandama krijumčara migrantima nema hrvatskih državljana

U izjavi nakon prezentacije izmjena Zakona o strancima, ministar Božinović se osvrnuo na skupine krijumčara migrantima, koje djeluju kod granice, kazavši kako među njima nema hrvatskih državljana. “Nema hrvatskih državljana, radi se o skupinama koje su u Bosni i Hercegovini, dakle nisu u Hrvatskoj. To je podatak koji je bio iznesen početkom ovog mjeseca na sastanku, gdje su bili predstavnici graničnih policija iz susjedstva”, izvijestio je Božinović.

Dodao je kako je taj sastanak bio u Sarajevu, i na to je ukazao predstavnik Bosne i Hercegovine pred predstavnicima Europske komisije. “Te skupine su detektirale sigurnosne službe, ne samo policija Bosne i Hercegovine, i po svemu što znamo i što je tada rečeno, one su pod njihovim nadzorom. Mislim da se radi uglavnom o Afganistancima”, istaknuo je.

Na pitanje o povezanosti prošlogodišnjih pucnjava na granici sa Srbijom, te postoji li opasnost da se nesigurnost oko obračuna proširi, Božinović je odgovorio kako bi postojala opasnost da hrvatska policija ne radi kako radi. U konkretnom događaju vezano uz pucnjave, pojasnio je, svi su oni bili zapravo povezani s obračunom između tih bandi, a krijumčarenje migranata je već postala posebna vrsta organiziranog kriminala, koji uključuje velike novčane iznose, od par tisuća do 5000 eura po migrantu kojeg se uspije prebaciti u ciljane destinacije.

Države članice Europske unije s tim se nose, dodaje, a Hrvatska je prva krenula i inicirala međunarodnu konferenciju, koju je otvorila predsjednica Europske komisije prije nekoliko mjeseci u Bruxellesu. “Krijumčarenje migranata mora postati fokus ne samo Hrvatske, već i svih drugih zemalja, bile one ciljane destinacije ili zemlje tranzita, dakle svih koji se žele boriti protiv nezakonitog krijumčarenja. Ljudi moraju raditi u najmanju ruku ono što radimo mi”, zaključio je, potvrdivši kako je u obračunima zapravo riječ o borbi za prevlast.

Ove godine 11 posto manje nezakonitih prelazaka državne granice

Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno, izvijestio je kako je, u odnosu na isto razdoblje lani, ove godine 11 posto manje nezakonitih prelazaka državne granice i dva posto manje tražitelja azila. Nazvao je to izuzetnim rezultatom, s obzirom na to da je u isto vrijeme broj nezakonitih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu porastao za 36 posto, zbog preusmjeravanja rute, a uslijed pojačane kontrole mađarsko-srpske granice. Napomenuo je kako je ulazak u Bosnu i Hercegovinu nezakonitim migrantima jednostavan, te da neki od njih ulaze i naoružani, upozorivši kako na području Bihaća djeluje šest skupina krijumčara migrantima. “Samo je pitanje dana kada će se opet međusobno sukobiti i kada će zbog toga stradati građani. To nijedna policija na svijetu ne bi smjela dozvoliti. Pitanje je i ovlasti među policijama u Bosni i Hercegovini”, kazao je Ničeno.

Božinović je naveo podatak kako Hrvatska ima šest i pol tisuća graničnih policajaca. “Ne zanosimo se time da će nam netko drugi štititi granicu. Imamo povjerenje u svoje snage i na dnevnoj bazi se prilagođavamo izazovima”, poručio je.

Izvor: Vlada

E-savjetovanje

POVEZANI ČLANCI

Najnovije