6.9 C
Zagreb
9.9 C
Zürich
14.3 C
New York
15.7 C
Buenos Aires
23.4 C
Melbourne
Utorak, 16 travnja 2024
spot_img

Izložba “Znamenite žene u hrvatskome iseljeništvu” na Fakultetu hrvatskih studija

Udruga studenata demografije i hrvatskoga iseljeništva Populus organizirala je i u petak, 15. ožujka 2024., u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija otvorila izložbu “Znamenite žene u iseljeništvu”

Kada dobiješ čast da te za svoje istraživanje uspješnih i aktivnih Hrvatica iz svijeta odaberu studenti, znaš da su tvoj rad i djelovanje pali na plodno tlo. Naći se između imena kao što su Mimi Marinović, Mia Čorak Slavenska, Lenka Franulić Zlatar i Nedjeljka Luetić Tijan uistinu je poseban osjećaj. Te uspješne žene koje su studenti izabrali za ovu prigodu predstavljaju ženski doprinos hrvatskoj i svjetskoj kulturi diljem svijeta.

Izložbu su osmislili i organizirali, uz profesoricu Tamaru Bodor studenti demografije i hrvatskog iseljeništva Martin Lazić, David Car, Leon Vuglač i Ana Marija Jasak, u sklopu kolegija Hrvatska žena u iseljeništvu na kojem su provodili istraživanja o djelovanju suvremenih Hrvatica u dijaspori. Na temelju tih istraživanja osmišljen je dio sadržaja izložbe koji predstavlja rad Petre Peše, Jasne Novak Milić, Danice Kragić i Danire Nakić Bilić, Marijane Dokoze i Ruže Studer Babić.

Cilj izložbe je odati počast ženama hrvatskih korijena koje su ostavile trag u globalnom kulturnom, političkom i umjetničkom naslijeđu, kao i podići svijest o velikom broju Hrvatica koje u ovom trenutku na raznim stranama svijeta doprinose kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i svakom drugom obliku povezivanja Hrvatske s njezinim iseljeništvom.

Sa mnom je intervju napravila Marija Milek te sam dobila priliku podržati otvorenje izložbe svojim izlaganjem kao povratnica iz Švicarske i urednica portala Moja Domovina. Osvrnula sam se u izlaganju na moj dolazak u Švicarsku, integraciju u švicarsko društvo i aktivnosti u hrvatskoj zajednici. Za izlaganje sam izlistala statističke podatke posjećenosti portala u kojima je vidljivo da se najviše traže i čitaju korisne informacije. Iz pitanja koja su slijedila izdvojila bih jedno: Jesam li imala iskustvo da je moj povratak potaknuo i druge osobe na taj korak? Da, veseli me činjenica da mi se nakon mog povratka javilo više mladih osoba i obitelji koje su imale pitanje glede integracije u hrvatsko društvo. Najljepše je to što se dio njih vratio i danas živi u Hrvatskoj. Ipak, nema mjesta velikom optimizmu jer se mnogi, čak i starija generacija najčešće odlučuju ostati u inozemstvu a u Hrvatskoj provoditi svoj odmor.

Ovi divni mladi ljudi su odabirom studija demografije i hrvatskog iseljeništva najbolji pokazatelj da u domovini ima onih koji su svjesni potencijala raseljenih Hrvata u svijetu, te da je pred nama kao narodom još puno posla ako se želi, kad je u pitanju demografija nešto postići. Iznenadili su me uručenom zahvalnicom koja će kod mene dobiti posebno mjesto.

Izložba s dizajniranim plakatom studentice Lucije Pušonjić, na kojoj su sudjelovali autori tekstova: Laura Stanković, Marija Milek, Grga Mati i Tin Frančević do daljnjega se može pogledati u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija. Virtualna izložba Hrvatska žena u iseljeništvu može se pogledati na Instagram profilu udruge studenata demografije i hrvatskoga iseljeništva Populus.

O Fakultetu hrvatskih studija

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država.

Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.

Foto: Martin Lazić, Sanja Blažević

Više o Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo – OTVORI

POVEZANI ČLANCI

Najnovije