U potrazi za frankopanskim posjedima u Gackoj’ naziv je izložbe koja je 22. veljače 2019. otvorena u Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu Otočac.
Glavni dio izložbe čine crno-bijele fotografije istraživača i fotografa Darka Antolkovića iz Zagreba s motivima frankopanskih posjeda čiji su ostatci vidljivi i danas od Gradeca na Krku i ostalih krčkih posjeda preko vinodolskih općina i Hrvatskoga primorja do središnje Hrvatske Modruša i Gacke. U Gackoj su to gradovi Otočac, Prozor i Dabar, mlinice u Švici i crkva sv. Marka u Podumu.
Sastavni dio izložbe su i skice pretpostavljenog izgleda nekadašnjih frankopanskih gradova koje je načinio povjesničar burgolog i viši leksikograf Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža dr. sc. Krešimir Regan. Izložene fotografije i skice bogato su popraćene materijalima (legendama i prezentacijom) koji na pristupačan način dokumentaristički oslikavaju cjelokupno ozračje od 1290. do 1486. (koliko su Frankopani gospodarili Gackom), povijesne okolnosti, feudalni sjaj i raskoš, životne priče poznatih Frankopana.
Kako je naglasila kustosica Muzeja Gacke i postavljačica izložbe Snježana Bogdanić, cilj je izložbe prezentirati do sada manje istražen dio frankopanske povijesti te upoznati javnost s njezinim kulturnim i turističkim potencijalom. Izložba opisuje potragu jer za frankopanskim posjedima u Gackoj valja tragati – oni su nedovoljno istraženi, još manje valorizirani, a ponajmanje očuvani i jasno prezentirani.
O povijesti Otočca govorio je povjesničar prof. Željko Škorić, o nastanku i smislu cijelog foto-projekta o Frankopanima autor fotografija Darko Antolković, a o inicijativi da se napravi temeljita i stručna podloga za daljnju kulturnu i turističku valorizaciju frankopanske više nego zanimljive povijesti i baštine u Gackoj prof. Manja Kostelac -Gomerčić.
Ni datum otvaranja izložbe nije nimalo slučajan, obilježen je time Dan glagoljice i glagoljaštva u Republici Hrvatskoj što ga je Hrvatski sabor proglasio ove godine na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Naime, Frankopani su poznati promicatelji glagoljice, sve listine i dokumente njihovi su notari sastavljali na glagoljici. Tako je na izložbi ukratko prezentirana i glagoljaška ostavština Frankopana nastala u Otočcu i Švici, prije svega listine – darovnice vezane za nekoliko mlinica, pila i stupa u Švici koje su Frankopani darivali pavlinskim samostanima Sv. Jelene i Sv. Spasa u Senju te Sv. Mikule na Gvozdu (današnja Kapela). Također je dio izložbe i fotografija glagoljskoga natpisa i grba Frankopana na kamenu ugrađenome u zid kapele sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu. Taj je prostor povijesno pripadao susjednoj župi Bužani, no svakako je Otočcu najbliži sačuvani glagoljski natpis na kamenu. Ukupno su 4 natpisa ugrađena u zid crkve, a preneseni su s lokaliteta srednjovjekovnoga grada Ribnika i tamošnjega pretpostavljenog samostana gdje je stolovao Anž Frankopan i utemeljio prvu hrvatsku tiskaru – kosinjsku tiskaru u kojoj je tiskana prva hrvatska knjiga 1483. Misal po zakonu rimskoga dvora, i to – na glagoljici, čime se ne može pohvaliti nijedan drugi europski narod.
Projektu U potrazi za frankopanskim posjedima u Gackoj u fazi istraživanja terena i prikupljanja povijesne građe te fotografiranja, pripreme i izrade fotografija uvelike je podršku dao upravo portal Moja Domovina dok je finalizaciju projekta u postavljanju izložbe u Muzeju Gacka potpomogao Grad Otočac.
Izložba se može pogledati u Muzeju Gacke svakim radnim danom do 22. ožujka.
Foto: Manja Kostelac