U Matici hrvatske predstavljen je u srijedu, 12. srpnja 2023. zbornik “Komunistički zločini I” koji otkriva ratne i poslijeratne zločine komunističkog režima.
Zbornik koji kroz istraživanje i radove uglednih hrvatskih povjesničara progovara o komunističkoj represiji i zločinima počinjenih na području Hrvatske tijekom ratnih i poratnih godina, predstavili su; dr. sc. Vlatko Smiljanić, doc. dr. sc. Wollfy Krašić, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, Danijel Jurković, mag. i doc. dr. sc. Vladimir Šumanović.
U zborniku se pronalaze radovi sa znanstvenog skupa, održanog 2020. godine na Fakultetu hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu. Nakon pozdravne riječi nazočnima se obratio Wollfy Krašić, prenijevši pozdrave dekana te istaknuvši zadovoljstvo što su mnogi završni i diplomski radovi studenata Fakulteta hrvatskih studija obradili ovu temu. Kazao je također da je Fakultet hrvatskih studija u više navrata bio domaćin znanstvenim i stručnim skupovima u kojima se govorilo o komunističkim zločinima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, te o posljedicama istih za hrvatskih narod. “Nedvojbeno je da su koncem 20. i početkom 21. stoljeća ostvareni svi najvažniji hrvatski nacionalni interesi, samostalna hrvatska država i uključivanje u euroatlantske asocijacije. Međutim, RH i hrvatsko društvo zadržali su niz obrazaca funkcioniranja, odnosa i razmišljanja iz jugoslavenskog komunističkog sustava što nas, ne samo zadržava na europskoj periferiji prema skoro svim europskim pokazateljima, nego isto tako i ugrožava sve ono što smo do sada postigli, uključujući katastrofalnu demografsku sliku. Ne završava sve tiskanjem knjige, ovo je samo početak ovih istraživanja,” kazao je Krašić, te također izrazio nadu da će tema kao takva dobiti više pažnje i javnog prostora.
Vlatka Vukelić govorila je o Europskoj Uniji i ljudskim pravima te istaknula tijelo Unije, Vijeće Europe, najstariju organizaciju sa sjedištem u Strassburgu koje promiče ljudska prava na temelju slobode, demokracije i vladavine prava. “Vijeće je osudilo totalitarne režime, njihovo grubo kršenje temeljnih prava i nepoštivanje pravne države. S tim u vezi Vijeće je donijelo dvije ključne rezolucije. Najvažnijim u rezoluciji smatra se temeljenje na dvostranom pristupu, što se smatra ključnim dokumentom. Pravno se objašnjava važnost svih nasljeđa bivših komunističkih režima, a zatim se daju konkretne smjernice kako osigurati lustraciju i njezinu provedbu sukladno zakonima države. Cilj izvještaja bio je s jedne strane da se pomogne zemljama srednje i istočne Europe u provedbi tranzicije iz bivših totalitarnih komunističkih režima u demokraciju. S druge strane se želi da Vijeće Europe pomogne tim zemljama uspješno prevladati svoju totalitarnu baštinu bez kršenja ljudskih prava. Što se tiče same lustracije, tu se pokušava sugerirati njezin pristup gdje se objašnjava kako osveta ne može biti imperativ, te da se ne može dopustiti politička ili društvene zlouporaba,” istaknula je u svom izlaganju Vukelić.
Članke iz zbornika, kojih je sedam predstavio je Danijel Jurković. Tako je Marko Ardizzione istražio i objavio “Poratne komunističke zločine u Zagrebu”, Vlatko Smiljanić i Danijel Jurković potpisuju “Masovne likvidacije političkih protivnika komunističkog režima na području virovitičkog kotara nakon Drugog svjetskog rata”, dok Vladimir Šumanović piše o “Masovnim zločinima II. dalmatinske brigade – Širokom Brijegu i Kočevskom Rogu”. “Neobjavljena knjiga Krunoslava Draganovića o komunističkim zločinima u Jugoslaviji” naslov je znanstvenog istraživanja Vlatke Vukelić, Wollfy Krašić o “Neuspjeloj otmici bivšeg ministra Nezavisne Države Hrvatske Mate Frkovića”, Tanja Pavelin, Ivan Turudić i Ivana Bujas objavili su “Prisilno prevođenje u drugu vjeru” kao ratni zločin u presudi protiv kardinala bl. Alojzija Stepinca”, a Domagoj Derek opisao je “Prisilno iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata.” Svi članci u sažetom obliku prevedeni su na engleski.
Urednik Vladimir Šumanović naglasio je da je cilj knjige bio želja započeti diskusiju te dokazati da su se zločini dogodili jer se svi radovi temelje na arhivskim dokumentima. Slijedila je zanimljiva rasprava u kojoj se diskutiralo o knjizi i drugim komunističkim zločinima, između ostalog i stratištima u Sloveniji. Joža Dežman u tom je dijelu istaknuo nezainteresiranost vladajućih da se identificirane žrtve dostojanstveno ukopaju rekavši: “Ovo je bitka za istinu koja se mora nastaviti!”
Zbornik se može nabaviti kod Fakulteta hrvatskih studija a možete se isto tako javiti putem naše elektroničke pošte: info@moja-domovina.net
