Desni populizam u Europi raste zbog raznih faktora, uključujući ekonomske i kulturološke strahove, zbog nezadovoljstva ljudi prema mainstream strankama, stvarne ili percipirane prijetnje “našem načinu života” te zbog karizmatičnih populističkih lidera i liderki. Desni populisti su uspjeli iskoristiti strah ljudi od gubitka posla ili smanjenja socijalnih davanja, strah od gubitka sigurnosti te “života kakvog živimo oduvijek”.
VEZA IZMEĐU SIROMAŠTVA NACIJE I RASTA DESNIČARSKOG POPULIZMA
Veza između siromaštva nacije i rasta desničarskog populizma nije jednostavna. Iako se čini da su ekonomska pitanja važna za mnoge birače, primjeri pokazuju da ekonomska nejednakost nije uvijek glavni uzrok rasta desničarskog populizma . Najbolji primjer tome je Njemačka. U Njemačkoj, gdje je nejednakost manja nego u mnogim drugim zemljama, desni populizam je i dalje u porastu.
Kulturološki strah je pojam koji se koristi za opisivanje straha od gubitka kulturnog identiteta, običaja i tradicije. Ovaj strah može biti jedan od razloga zašto ljudi glasaju za desne populiste, koji često koriste retoriku koja se fokusira na očuvanje nacionalnog identiteta i tradicije. Međutim, postoje i drugi razlozi zašto ljudi glasaju za desne populiste, kao što su ekonomska nejednakost, nezaposlenost, migracija, globalizacija i društvena nepravda.
DESNI I LIJEVI POPULIZAM EUROPI
Neki ljudi smatraju da desni populisti nude jednostavna rješenja za složene probleme, dok drugi vjeruju da su desni populisti jedini koji se bore za njihove interese. Međutim, važno je napomenuti da desni populisti često koriste retoriku koja se temelji na strahu, netoleranciji i mržnji prema drugima, što može dovesti do podjele društva i stigmatizacije određenih skupina ljudi.
Ukratko, ljudi glasaju za desne populiste iz različitih razloga, a kulturološki strah može biti jedan od njih. Međutim, važno je razumjeti da desni populizam nije jednostavno rješenje za složene probleme s kojima se suočava društvo.
Lijevi populizam je politički pokret koji se fokusira na borbu protiv ekonomske nejednakosti, korupcije i nepravde. Lijevi populisti često koriste retoriku koja se temelji na solidarnosti, jednakosti i pravdi. Međutim, postoje i kritike lijevog populizma, koje ga optužuju za nedostatak konkretnih rješenja i za promicanje populističke politike koja se temelji na obećanjima koja se ne mogu ispuniti.
PREMIJERI DESNIH I LIJEVIH POPULISTA U EUROPI
Premijeri desnih populista u Europi uključuju Mattea Salvinija u Italiji, Viktora Orbana u Mađarskoj i Jarosława Kaczyńskog u Poljskoj. Njihove politike su se fokusirale na pitanja kao što su migracija, nacionalni identitet i suverenitet. Njihove politike su također bile kritizirane zbog nedostatka poštovanja prema demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava.
Premijeri lijevih populista u Europi uključuju Alexis Tsiprasa u Grčkoj i Jeremyja Corbyna u Velikoj Britaniji. Njihove politike su se fokusirale na pitanja kao što su socijalna pravda, ekonomska nejednakost i radnička prava. Njihove politike su također bile kritizirane zbog nedostatka konkretnih rješenja i za promicanje populističke politike koja se temelji na obećanjima koja se ne mogu ispuniti.
Postoje mnoge političke stranke u Europi koje se ne mogu klasificirati kao ni desne ni lijeve populističke stranke. Ove stranke zastupaju različite politike i ideologije, a neke od njih su:
Zeleni – ove stranke zastupaju različite politike i ideologije, a neke od njih najpoznatijih su: Njemački Zeleni, Austrijski Zeleni i Britanski Zeleni.
Slobodarske stranke- su prisutne u mnogim europskim zemljama, a neke od najpoznatijih stranaka su Austrijska Slobodarska stranka, Nizozemska Stranka za slobodu i Britanska Stranka za Brexit.
Socijaldemokratska stranka- neke od najpoznatijih u Europi su: Njemačka Socijaldemokratska stranka, Švedska Socijaldemokratska radnička stranka i Britanska Laburistička stranka.
Liberalne stranke – liberalne stranke su prisutne u mnogim europskim zemljama, a neke od najpoznatijih stranaka su Njemačka Liberalna stranka, Britanska Liberalna demokratska stranka i Francuska Stranka demokracije.
Kršćansko-demokratske stranke-u Europi neke od najpoznatijih stranaka su Njemačka Kršćansko-demokratska unija, Austrijska Narodna stranka i Talijanska Narodna stranka.
Razmišljajući o tome kakva je politička ostavština desnih i lijevih populista u Europi dolazi se do zaključka da je teško dati jednoznačajan odgovor. Politička ostavština ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su ekonomska situacija, društveni uvjeti, vanjski utjecaji i mnogi drugi. Međutim, indikativno je da svima zajedničko blaćenje političkih protivnika, stanja u državi i kritike bez konstruktivnih elemenata.
Važno je napomenuti da se politička situacija u svakoj zemlji drugačija. Pritom je još važnije da se politički pokreti i ideologije temelje na konstruktivnim rješenjima koja će poboljšati društvene uvjete i unaprijediti kvalitetu života svih društvenih skupina ljudi.
Anamarija Manestar, potpredsjednica HSK-a u Austriji