Pristupanje Bosne i Hercegovine (BiH) Europskoj uniji je na aktualnoj agendi budućeg proširenja EU od 2012. godine, kada je BiH postala kandidat za pristupanje. Bosna i Hercegovina (BiH) je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u veljači 2016. i dobila status zemlje kandidatkinje u prosincu 2022. Ukratko, ovo je povijesni trenutak za BiH, a otvaranje pregovora s EU predstavlja korak bliže članstvu u Uniji.
Hrvati u Bosni i Hercegovini
Hrvati u Bosni i Hercegovini su domicilni, konstitutivni i ustavnopravni narod. Nakon uspostave mira 1995. godine i potpisa Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je uspostavljen ustavnopravni okvir Bosne i Hercegovine, Hrvati su potvrđeni kao konstitutivan narod.
Konstitutivnost je važna jer se na priznavanju određenih etničkih grupa stvaraju osnovni temelji za funkcioniranje države. U slučaju Bosne i Hercegovine, tri etničke grupe su konstitutivne: Bošnjaci, Hrvati i Srbi. To znači da imaju posebne političke i pravne privilegije.
Ključni aspekt hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini jest sustav koji omogućuje da Hrvate u vlasti predstavljaju osobe koje nemaju potporu hrvatskoga biračkog tijela, već su izabrane po volji političkih elita druga dva naroda. To je često omogućeno raznim nametnutim pravnim i izbornim odredbama.
Stalna nastojanja uvođenja građanskog ustroja umjesto poštovanja konstitutivnosti naroda u većinski bošnjačko-hrvatskom entitetu (Federacija Bosne i Hercegovine) vode daljnjoj neravnopravnosti malobrojnijih Hrvata.
Građanska država Bosna i Hercegovine
Ovaj izraz se ponekad koristi kao alternativa za Bosnu i Hercegovinu. Ona naglašava zajednički identitet svih građana, bez obzira na etničku pripadnost. Ideja je da bi svi trebali biti ravnopravni i da se ne bi trebalo isticati posebne privilegije za određene etničke grupe.
Međutim, takav model mogao bi narušiti prava konstitutivnih naroda, uključujući Hrvate, jer bi se fokus prebacio s etničke ravnoteže prema građanskom principu.
Pristupni pregovori za EU
U okviru otvorenih pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji, BiH treba razmotriti reforme izbornog zakona. Ovo pitanje zahtijeva sveobuhvatnu analizu i kompromisno rješenje koje će osigurati ravnotežu između građanskih prava i etničkog predstavljanja.
Europska unija također ima odgovornost u ovom procesu. Pregovori o izbornim reformama ne smiju doprinijeti daljnjoj etničkoj podjeli zemlje. Brisel treba podržati reforme koje će osigurati ravnopravno političko predstavljanje svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
U konačnici, pronalaženje održivog rješenja za političko predstavljanje u BiH zahtijeva dijalog, kompromis i podršku međunarodne zajednice…
Što se tiče Srbije, proces pristupanja EU-u pokrenut je 2005. godine, ali do sada su zatvorena samo dva od ukupno 35 poglavlja. Srbija je iz predpristupnih IPA fondova EU dobila 1,5 milijardi eura u proteklih sedam godina, kao i oko 900 milijuna eura u sklopu regionalne pomoći.
Ovi fondovi su namijenjeni podršci Srbiji u ostvarivanju neophodnih reformi kako bi postala članica EU. Od 2019. do kraja 2021. nijedno novo poglavlje nije otvoreno.
Crna Gora, Srbija i Turska su otvorile pristupne pregovore. Albanija i Sjeverna Makedonija su također otvorile pregovore o pristupanju u srpnju 2022.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u Europskoj uniji u travnju 2023. godine. Očita je namjera Kosova da se pridruže EU-u i započnu proces pregovora o pristupanju.
Također, Ukrajina i Moldavija su dobile status zemalja kandidatkinja u lipnju 2022. Komisija je preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Moldavijom i Ukrajinom.
Članstvo u EU donosi mnoge koristi, ali i obaveze. Geopolitički, to može ojačati poziciju zemalja na svjetskoj sceni i doprinijeti regionalnoj stabilnosti.
Kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu je važan korak i zaslužuje čestitke, ali BiH ima još mnogo posla kako bi postala punopravna članica EU. Ovo je početak nove faze, a ne kraj puta.
Anamarija Manestar, dopredsjednica HSK-a za Europu