7.5 C
Zagreb
6.4 C
Zürich
4.1 C
New York
24.2 C
Buenos Aires
21.7 C
Melbourne
Nedjelja, 25 veljače 2024
spot_img

KAKO KAZNENA DJELA STRANACA UTJEČU NA POLITIKU NETRPELJIVOSTI PREMA STRANCIMA U EUROPI?

Kada stranac u nekoj zemlji napravi kazneno djelo, to može izazvati nerede kod domaćina jer se može smatrati da stranac predstavlja prijetnju sigurnosti, reda i identiteta domaće zajednice.

Nedavni primjer su žestoki neredi na ulicama Dublina koje je potaknuo svojim divljačkim djelom stranac. To može potaknuti osjećaje straha i kod ostalih stranaca; bijesa, mržnje i osvete kod nekih domaćih građana, koji mogu reagirati nasiljem, diskriminacijom ili izolacijom prema strancima. Također, neki političari ili mediji mogu iskoristiti takve incidente za širenje ksenofobije, nacionalizma ili populizma, što može dodatno pogoršati situaciju.

Kako društvena klima prema strancima utječe na politiku i medije u Europi?

Da li raste netrpeljivost prema strancima ovisi o tome kako se stranci percipiraju i tretiraju u zemlji domaćinu. Ako se stranci smatraju korisnim, poželjnim i poštovanim članovima društva, koji doprinose gospodarstvu, kulturi i socijalnoj koheziji, onda je vjerojatno da će biti manje netrpeljivosti prema njima. Međutim, ako se stranci smatraju nepoželjnim, nepotrebnim ili neprijateljskim elementima društva, koji opterećuju javne resurse, narušavaju kulturne vrijednosti i stvaraju sukobe, onda je vjerojatno da će biti više netrpeljivosti prema njima.

Neki od drastičnih primjera u svijetu gdje je došlo do obračuna sa strancima kada su oni počinili krivično djelo bili su napadi na Rome u Italiji 2008. godine, kada su neki talijanski građani zapalili romske kampove i napali Rome nakon što je jedna Romkinja optužena za pokušaj otmice talijanskog djeteta. Zatim masakr u Christchurchu u Novom Zelandu 2019. godine, kada je desničarski ekstremist ubio 51 osobu i ranio još 40 u dvije džamije, ciljajući muslimane koji su došli iz različitih zemalja. Ogromno nasilje protiv afričkih migranata u Južnoafričkoj Republici 2019. godine, kada su lokalni stanovnici pljačkali i palili trgovine i posjede afričkih stranaca, optužujući ih za krađu poslova i kriminal.

Da nije sve tako crno pokazuju i primjeri uspješne integracije migranata u Europi u Kanadi, Nemačkoj i Portugalu. Upravo je Portugal jedna od zemalja s najvišim indeksom integracije migranata u Europi, te koja se ističe po svojoj humanitarnoj i solidarnoj politici prema migrantima, posebno prema onima koji su u ranjivom položaju. Uspješna integracija migranata je težak proces koji zahtijeva uzajamnu prilagodbu, suradnju i poštovanje između migranata i domaćeg stanovništva, kao i između različitih institucija i organizacija koje su uključene u integracijske politike i prakse. 

Profili političara koji potiču netrpeljivost prema strancima

Nažalost, postoje brojni primjeri političara koji koriste ksenofobiju, nacionalizam, populizam ili rasizam kao sredstvo za stjecanje ili očuvanje moći, utjecaja ili glasova. Oni često izražavaju strah, mržnju ili nepovjerenje prema strancima, imigrantima, izbjeglicama, manjinama ili drugim skupinama koje se smatraju različitima ili prijetećima. Oni također zagovaraju politike koje ograničavaju, diskriminiraju ili progone te skupine, kršeći njihova ljudska prava i dostojanstvo. Neki od primjera takvih političara su Viktor Orban koji je zatvorio granice za izbjeglice, podigao ogradu, kriminalizirao pomoć imigrantima i napao nevladine organizacije i medije koji su kritični prema njegovoj vladi. Zatim Marie Le Pen, francuska političarka i čelnica krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (bivši Nacionalni front). Ona je zagovarala izlazak Francuske iz Europske unije, povratak francuskog franka, zabranu burki i minareta, smanjenje broja imigranata i jačanje granica i sigurnosti.

Najradikalniji među njima je Jair Bolsonaro, brazilski predsjednik, koji je izazvao kontroverze svojim izjavama o ženama, crncima, homoseksualcima, domorocima i okolišu. On je također podržavao vojnu diktaturu, nasilje policije, oružje i i sl.

Živo se sjećamo posljedica takvih politika koje su potakle mržnju, netoleranciju, nasilje i ekstremizam među ljudima, što može dovesti do sukoba i ubojstava. Jedni od najtežih zločina protiv čovječnosti su bili genocid u Ruandi 1994. godine, kada je Hutu većina poubijala oko 800.000 Tutsija i umjerenih Huta, potaknuta propagandom i huškanjem političkih i vojnih čelnika, i nama teži i bolniji rat u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. godine, kada su srpske snage pod vodstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića provodile etničko čišćenje, masakre, silovanja i opsade protiv Bošnjaka i Hrvata, pokušavajući stvoriti Veliku Srbiju.

Što će se dogoditi sa strancima i društvom u cjelini ako takve politike postanu dominantne?

To bi moglo dovesti do ozbiljne krize i nestabilnosti u Europi i svijetu. Stranci bi bili izloženi sve većoj diskriminaciji, progonu, zlostavljanju i izolaciji, te bi bili lišeni svojih temeljnih prava i dostojanstva. Društvo u cjelini bi bilo podložno manipulaciji, dezinformaciji, strahu i mržnji, te bi gubilo svoju raznolikost, toleranciju i koheziju. 

U tom slučaju izgledni scenariji za Europu su porast nacionalističkih, separatističkih i fašističkih pokreta i stranaka, te raskol ili raspad Europske unije, eskalacija oružanih sukoba, građanskih ratova i humanitarnih katastrofa, posebno u istočnoj Europi, Bliskom istoku i Africi, povećanje migracijskih i izbjegličkih tokova, te zatvaranje granica i izgradnja zidova i ograda uz sigurno povećanje siromaštva, nejednakosti i korupcije.

Uloga medija u kontekstu migracija i kriminala

Mediji imaju veliku ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i stavova o migracijama i migrantima, kao i o njihovoj povezanosti s kriminalom. Mediji mogu biti izvor informacija, edukacije, senzibilizacije i zagovaranja, ali i izvor dezinformacija, manipulacije, stereotipizacije i stigmatizacije. Stoga je važno da mediji budu profesionalni, objektivni, odgovorni i etični u svojem izvještavanju o migracijama i kriminalu, te da poštuju ljudska prava, dostojanstvo i različitost migranata. 

“Stari kontinent”, mora ostati”rostrum mundi” što znači “svjetska govornica” jer je to kontinent s najdužom povijesti i kulturom koja seže u antička vremena, u svoj svojoj raznolikosti.   

Autor: Anamarija Manestar, dopredsjednica HSK-a za Europu

POVEZANI ČLANCI

Najnovije