7.5 C
Zagreb
6.4 C
Zürich
4.1 C
New York
24.2 C
Buenos Aires
21.7 C
Melbourne
Ponedjeljak, 26 veljače 2024
spot_img

Otvorena je Banka hrane Požeško-slavonske županije

U Požegi je u utorak, 30. siječnja 2024. g. otvorena Banka hrane Požeško-slavonske županije.

Na otvorenju projekta prisustvovao je i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, gradonačelnik Grada Požege dr.sc. Željko Glavić, predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Požega prof.dr.sc. Borislav Miličević i ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Požega Miroslav Zelenika, načelnik Općine Kaptol Mile Pavičić, načelnik Općine Jakšić Ivica Kovačević, voditeljica službe za djelovanje u kriznim uvjetima Hrvatskog crvenog križa Matea Brižić i drugi.

Gradsko društvo Crvenog križa Požega tijekom prvih 9 mjeseci 2023. godine (01.01.-01.10.2023.) provodilo je projekt „Banka hrane Požeško – slavonske županije“financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 93.205,42 EUR od čega bespovratna sredstva iznose 79.633,69 EUR, odnosno 85,44%.

Projektom su osigurani infrastrukturni kapaciteti za pokretanje banke hrane na području Požeško – slavonske županije kojoj je glavni cilj organizirana i dugotrajna inicijativa za pomoć potrebitima stvarajući preduvjete za povećanje količina donirane hrane te njene distribucije do najsiromašnijih skupina u društvu.

Banka hrane je opremljena rashladnim uređajima i opremom za skladištenje donirane hrane, osigurani su logističko – distributivni kapaciteti kroz nabavu dostavnog kombi vozila i viličara, dok je  administrativno funkcioniranje unaprijeđenonabavom potrebne informatičke opreme. Uspostavom banke hrane na području Požeško – slavonske županije Gradsko društvo Crvenog križa Požega preuzelo je organizacijsku i koordinacijsku ulogu doniranja hrane na području županije. Uloga Banke hrane uključivati će suradnju sa svim posrednicima u doniranju hrane, upravljanje IT sustavom za doniranje hrane, pronalaženje novih korisnika, prvenstveno novih donatora te promoviranje doniranja hrane na području Požeško slavonske županije.

Tehničku pomoć u pripremi i provedbi projekta Banke hrane pružio je Regionalni koordinator razvoja Požeško – slavonske županije.

Ovakav uređeni sustav Banke hrane nije od koristi samo za krajnje korisnike, građane ispod praga siromaštva i ostale socijalno osjetljive skupine stanovništva, već i za državu te društvo u cjelini. Postojanje Banke hrane značajno je za više ekonomskih i društvenih skupina. Prvo treba istaknuti koristi u kontekstu oblika posredništva između donatora i potencijalnih donatora s registriranim posrednicima. Bacanje hrane predstavlja velik ekološki problem pa će se pridonijeti smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, a samim time i unapređenju kvalitete života i zdravlja građana. Značajne su i materijalne uštede, čime će se omogućiti financiranje drugih potreba. Internacionalno, projekt DCK Požega doprinosi ostvarivanju nekoliko ciljeva UN-ove Agende 2030: iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Društvo Crvenog križa Požega pozva sve donatore i posrednike u doniranju hrane da se jave DCK Požega ako imaju potrebu donirati hranu ili potrebu za doniranom hranom. Doniranje hrane je oslobođeno  plaćanja PDV-a.

U Europi i svijetu, pa i u Hrvatskoj sve je razvijenija svijest o problematici vezanoj za otpad od hrane i neracionalnom trošenju resursa za proizvodnju hrane, posebice jer nije riječ samo o okolišnom, već i o pitanju socijalno-ekonomske i etičke prirode. Aktivnosti u sprječavanju nastanka otpada od hrane trebale bi biti primarno usmjerene na izvor nastanka viška hrane, a to je u svakoj fazi lanca opskrbe, od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije. U zemljama Europske unije godišnje se baci oko 88 milijuna tona hrane i to najviše u domaćinstvima (53%). Istovremeno je četvrtina građana izložena riziku od siromaštva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se godišnje baci približno 400 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane, odnosno 75 kilograma po osobi.

U poljoprivrednom sektoru i proizvodnji viškovi hrane mogu nastati zbog niza razloga poput neispunjavanja specifikacije proizvođača i/ili kupca (npr. razlike u boji, veličini, obliku proizvoda) te pogrešaka u proizvodnji i označavanju.

Neadekvatno upravljanje ponudom i potražnjom može dovesti do viškova hrane uslijed prevelikog broja narudžbi i/ili otkazivanja narudžbi i slično. Kada se ti viškovi ne mogu spriječiti, aktivnosti treba usmjeriti na doniranje viškova hrane, čime se ne daje samo podrška borbi protiv siromaštva uslijed nedostatka hrane, već to predstavlja i učinkoviti alat za smanjenje otpada od hrane.

Uz velike količine bačene i neredistribuirane hrane na području djelovanja Požeško – slavonske županije , postotak rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti dodatni razlog za razvijanje ovog projekta bila nam je i trenutna rastuća inflacija te povećanje cijena hrane.“

Smanjenju otpada od hrane osobno može doprinijeti svaki pojedinac primjenjujući sljedeće savjete:• Pažljivo planirajte kupovinu namirnica, kupujte racionalno i bez stvaranja nepotrebnih zaliha• Organizirajte hladnjak i smočnicu – pravilno skladištena hrana sigurna je za korištenje i dulje ostaje svježa• Ne pripremajte prevelike količine hrane, a na tanjure uzimajte manje količine kako bi smanjili ostatke na tanjurima• Ostatke obroka pohranite u hladnjak i zamrznite – u hladnjak spremajte samo ohlađenu hranu. Odmrznutu hranu potrošite unutar 24 sata od zamrzavanja• Budite inovativni i praktični – potražite recepte za viškove hrane za nove ideje. Korištenjem ostataka sprječavate bacanje hrane te skraćujete vrijeme pripreme sljedećih obroka• Razlikujte označavanje roka trajanja hrane („najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ datum) – nerazumijevanje razlika smatra se jednim od razloga nepotrebnog bacanja hrane.

Pojašnjenje: Rok trajanja se na deklaraciji proizvoda može označiti kao ‘najbolje upotrijebiti do’, što ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava svoja posebna svojstva ako se čuva na pravilan način, i ‘upotrijebiti do’, što ukazuje na datum do kojeg se hrana može sigurno konzumirati i navodi se na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva – objašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Drugim riječima, hrana na kojoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’, može se koristiti i nakon navedenog datuma jer je sigurna za jelo ukoliko se pravilno skladišti, ali nakon tog datuma proizvođač više ne garantira jednaku kvalitetu okusa. Namirnice na kojima stoji ‘upotrijebiti do’ ne bi trebalo konzumirati nakon datuma navedenog na ambalaži zbog sigurnosti za zdravlje.

Zašto donirati?

Donacijom hrane i higijenskih potrepština pomoći ćete pojedincima i obiteljima slabijeg imovinskog stanja te doprinijeti smanjenju bacanja hrane.

Što možete donirati?• Sve neoštećene namirnice s valjanim rokom trajanja• Higijenske potrepštine koje nisu korištene

Gdje se može donirati?

U  Požegi, Osječka 12 – Josipa Runjanina 10,20,22  –  od 7,00 do 15,00 svaki radni dan.

Mateo Pejaković / pozeski.hr

POVEZANI ČLANCI

Najnovije