Hrvatska seljačka stranka dostojanstveno je u Kupincu, na dan njegovog rođenja, 20. srpnja 2023. obilježila “Dan Vladka Mačeka”
Glavni organizatori “Dana Vladka Mačeka”, Općinska organizacija HSS-a Klinča Sela i Koordinacija asocijacija HSS-a pozvala je članove Hrvatske seljačke stranke i simpatizere da nazoče obilježavanju 144. rođendana vođe i predsjednika HSS-a, dr. Vladka Mačeka. Program je počeo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća delegacija kod spomenika na trgu koji u Kupincu nosi Mačekovo ime. Događaj su svojom nazočnošću uveličale mažoretkinje Klinča Sela i članovi Počasne garde “Okićki kuburaši”.
Događaju su nazočili: Željko Lenart, glavni tajnik HSS-a i Zastupnik u Hrvatskom saboru, Roman Rodić, predstojnik ureda predsjednika HSS-a, Darko Vuletić, potpredsjednik HSS-a i predsjednik Gradske organizacije HSS-a grada Zagreba, Dragan Maruhić, predsjednik Županijske organizacije HSS-a Požeško slavonske županije i član Stručnog vijeća, Velimir Megla, predsjednik Kluba seniora HSS-a grada Zagreba, Željko Ledinski, bivši župan Bjelovarske bilogorske županije, predstavnik nezavisnih izbornih lista proizašlih iz Hrvatske seljačke stranke, Branko Borković, mladi Jastreb, zadnji zapovdjenik obrane Grada Vukovara, te predsjednici i članovi stranke.
Službeni dio programa u dvorani počeo je himnom Republike Hrvatske i počasnom pjesmom stranke. Nakon minute šutnje pozdravnu riječi uzvanicima uputila je Brigitte Berulec, predsjednica Organizacije žena HSS-a „Hrvatsko srce”. Nazočnima se nakon toga obratila u ime organizatora ovog događaja, predsjednica Općinske organizacije HSS-a Klinča Sela i predsjednica Općinskog vijeća Klinča Sela, Gordana Juranko.
Posebne pozdrave uputila je najstarijem, počasnom članu HSS-a, 98-godišnjem Vladimiru Vladi Rajkoviću koji je u prijepodnevnim satima, s nekoliko starih članova položio cvijeće u Spomen području Jasenovac. Osvrtom na aktualno stanje stranke kazala je između ostalog: Ako već nismo sigurni u rješenje kako do cilja koji će predstavljati izborni uspjeh a što je pretpostavka za utjecaj na promjene u Republici Hrvatskoj, pomognimo si načinom na koji je postupio dr. Vladko Maček pripremajući se za izbore 1938. godine, kada je HSS ostvario najbolje rezultate koje su morali respektirati svi ostali suparnici. A on je upotrijebio formulu: “Trebamo skupiti nove snage, da pojačamo svoju odlučnost, da povežemo slogu i učvrstimo vjeru u pravicu (pravdu), slobodu i čovječnost.”
Slijedio je okrugli stol “Još je živa riječ dr. Vladka Mačeka” koji je moderirao dr. sc. Vlatko Smiljanić. Zanimljivi sudionici; dr. sc. Stipica Grgić, dr. sc. Ivan Tepeš te akademik, Ivo Goldstein zaokupili su pažnju nazočnih.
Akademik Goldstein u svojem izlaganju usporedio je dva velika imena Hrvatske seljačke stranke – Stjepana Radića i Vladka Mačeka koji su bili sušte suprotnosti. Istaknuo je Mačekovu neovisnu ulogu koji nije htio niti s Talijanima, niti s Nijemcima “imati posla” te da se nikada nije objasnilo zašto je Maček s još nekoliko HSS-ovaca spremljen u Jasenovac. – Iako se o njegovom djelovanju dosta pisalo, biografija koju kao političar zaslužuje ne postoji, zaključio je Goldstein kazavši također da progona Roma, Židova i Srba, da je Maček došao na vlast sigurno ne bi bilo.
Jedan od autora knjige “Maček nam je vođa”, dr. sc. Stipica Grgić publici je približio sadržaj knjige u kojoj su pisali o Općinskim izborima u Banovini Hrvatskoj kada je pokret HSS-a osvojio odlične rezultate i bio vladajuća stranka. Potpisivanje Sporazuma Cvetković-Maček i stvaranje Banovine Hrvatske u kolovozu 1939. dalo je Kraljevini Jugoslaviji određenu stabilnost, a građanima većine današnje Hrvatske upravnu, sudsku i zakonodavnu autonomiju na posebno određenom teritoriju novonastale Banovine tijekom njezinog kratkotrajnog postojanja (kolovoz 1939. – travanj 1941.). Sve do 90-tih više neće biti višestranačkih izbora, pojasnio je Grgić.
Odgovore na pitanje “Zašto je Maček otišao u emigraciju” u izlaganju je iznio dr. sc. Ivan Tepeš. – Tri su ključna razloga Mačeka potakla na taj odlazak, rekao je. Strah od komunista te zločini partizana nad HSS-ovcima jedan su od tih razloga. Nakon što je određeno vrijeme proveo u Jasenovcu postojao je također strah da bi ga mogle ubiti ustaše. Treći razlog bio je otvoren put djelovanja u emigraciji je je bio stalno u kontaktu s Robertom Schumanom, tvorcem zajedničke Europe. Kazao je također da Maček nije bio Jugoslaven ali da je zagovarao Hrvatsku u sklopu Jugoslavije. Bio je itekako svjestan da bi u to vrijeme Hrvatska bez Jugoslavije bila lak plijen Italiji i Mađarskoj. Uz to, Tepeš je naglasio da bi HSS trebao više isticati ključna imena i svoje političko djelovanje jer danas mnogi ne znaju da su članovi Hrvatske seljačke stranke bili ubijani kako od ustaša, tako i od komunista.
U završnom dijelu nazočnima su se obratili članovi HSS-e Željko Ledinski i Željko Lenart. Obojica su stavila naglasak na današnje razjedinjenje HSS-a i mogućnosti približavanja stajališta u budućem zajedničkom djelovanju. Slijedilo je neobvezno druženje i razgovori uz pripremljenu zakusku.
Foto: I. Šajković / Josip Vrbić / Moja Domovina