6.9 C
Zagreb
9.9 C
Zürich
14.3 C
New York
15.7 C
Buenos Aires
23.4 C
Melbourne
Utorak, 16 travnja 2024
spot_img

Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2024.

Promocija se održava u prigodi Međunarodnoga dana materinskog jezika u srijedu, 21. veljače 2024., s početkom u 13 sati, u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu ima šest tematskih cjelina, koje se sastoje od ukupno 27 samostalnih autorskih priloga. Obimna građa je raspoređena na više od tristo stranica i ilustrirana s gotovo stotinu fotografija, kao i desetak grafikona pratećih tabelarnih prikaza.

Uz pozdravni govor ravnatelja HMI-ja profesora Mije Marića, Matičin ovogodišnji  ljetopis predstavit će dr. sc. Ivan Hrstić, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. María Florencia Luchetti, viša stručna savjetnica iz Instituta za istraživanje migracija, te urednica Vesna Kukavica.
Prigodni glazbeni program izvest će sopranistica Katarina Margaretić. Voditeljica promocije je profesorica Lada Kanajet Šimić.

UKRATKO O ZBORNIKU:

Hrvatski iseljenički zbornik najčitanija je iseljenička serijska publikacija! Aktualni svezak Matičina ljetopisa efektno propituje raspoložive podatke o novim oblicima mobilnosti u Hrvata, zahvaćajući raznolike stilove života našeg čovjeka uključenog u tokove planetarnog umreženoga društva (obuhvaćajući  cirkulaciju, ali i privremenost izbivanja naših selilaca izvan RH)… Suvremeni oblici prostorne mobilnosti svojom raznolikošću, fleksibilnošću, brzinom i ustrajnošću nude brojne mogućnosti razvoja u višekulturnome ozračju – kako matične zemlje i europskog susjedstva tako i domicilnih društāva našijenaca s udaljenih prekooceanskih odredišta od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda.  Hrvatski iseljenički zbornik 2024. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima šest tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 27 samostalnih autorskih priloga, uključujući pregled suvremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva hrvatske dijaspore. Građa je raspoređena na 304 stranice i ilustrirana s 98 fotografija. Simbolično – naslovnicu ovogodišnjega Matičina ljetopisa krasi skulptura „Daleki akordi“ znamenitoga kipara Ivana Meštrovića, koji je modernu hrvatsku umjetnost upisao na kartu svijeta.

ŠIRI PRIKAZ SVIH 27 SAMOSTALNIH AUTORSKIH  TEMA HRVATSKOG ISLEJNIČKOG ZBORNIKA 2024.

Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu ima šest tematskih cjelina, koje se sastoje od ukupno 27 samostalnih autorskih priloga. Obimna građa je raspoređena na više od tristo stranica i ilustrirana s gotovo stotinu fotografija, kao i desetak grafikona pratećih tabelarnih prikaza. Promocija se održava u prigodi Međunarodnoga dana materinskog jezika u srijedu 21. veljače s početkom u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
Uvodno poglavlje „Znaci vremena“ usredotočeno je na recentne reprezentativne hrvatske kulturne prakse koje nastaju s obje strane granica. Tako  „Fragmente suvremenoga hrvatskoga kulturnog zajedništva na globalnoj razini“ opisuju kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak i Vedran Iskra, izdvajajući ponajviše one koje je financirao Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine.  Lingvist Domagoj Vidović analizira prednosti  Zakona o hrvatskome jeziku u višejezičnome okružju hrvatske inojezične zajednice. Razvoj mrežne Hrvatske enciklopedije i inih digitalnih sadržaja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža koji su dostupni u otvorenom internetskom pristupu hrvatskoj dijaspori opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus.  Opus Ivana Meštrovića kao dio kolektivnog identiteta hrvatskog naroda raščlanjuje povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac slijedom 140. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića i  studiozno priređene aktualne izložbe u Zagrebu (Galerija Klovićevi dvori, 22. XI. 2023. – 3. III. 2024.), koja je pružila sjajnu prigodu da se nova generacija stručnjaka ponovno suoči s Meštrovićevom impozantnom umjetničkom ostavštinom u više država s dva kontinenta.
Suvremeni oblici prostorne mobilnosti svojom raznolikošću, fleksibilnošću, opsegom, brzinom i ustrajnošću nude brojne mogućnosti razvoja u višejezičnome ozračju – kako matične zemlje i europskog susjedstva tako i domicilnih društāva našijenaca s udaljenih prekooceanskih odredišta hrvatske dijaspore od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Stoga se druga tematska cjelina „Kroatistički obzori“ fokusira na „Stanje i perspektive Hrvatske nastave u inozemstvu“ u 23 zemlje svijeta, slijedom istraživanja generacije  Z autorskog trojca Rone Bušljete Kardum, Renate Burai i Ivane Skender. Priručnik o neformalnim oblicima poučavanja i ovladavanja kulturološkom komponentom hrvatskoga kao inoga jezika, jedinstven novi metodički prinos stručnjaka  Hrvatske matice iseljenika, prikazuje Tamara Turza Bogdan s Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  Hispanistica Željka Lovrenčić znalački se osvrće na nadahnutu prozu više pisaca hrvatskih korijena od Kanade do Čilea, preporučujući posebno romane Juana Mihovilovicha. Slijedi esej Ozane Ramljak i Katice Jurčević koji dublje propituje  književnost posredovane memorije, a na primjeru dvaju romana najčitanijeg čileanskoga pisca bračkih korijena Antonija Skármete „La boda del poeta“ i „La chica del trombón“, argumentirajući pojedine efektne mogućnosti interpretacije interkulturalnog koncepta. „Citiranje digitalnih izvora u istraživanjima tema povezanih s hrvatskim iseljeništvom“ u fokusu je informatologinje s Filozofskoga fakulteta Ivane Hebrang Grgić.  „Put prema hrvatskoj digitalnoj knjižnici zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice“ znalački je opisala Sofija Klarin Zadravec, izdvajajući digitalne repozitorije namijenjene našemu iseljeništvu i inozemnim stručnjacima zainteresiranim za hrvatsku kulturu, uz vrlo korisnu interaktivnu kartu hrvatskih baštinskih ustanova koje su dio netom ostvarenog Projekta e-Kultura – „Digitalizacija kulturne baštine“.
Treća tematska cjelina ovogodišnjeg Matičina ljetopisa pod naslovom „Mostovi“ analizira „Zajedništvo američkih Hrvata nove generacije“ iz autorske vizure etnologa i povjesničara  Ivana Tepeša, dok se pisac hrvatskih korijena iz Montevidea Eduardo R. Antonich usredotočuje na ishode „Sedmog susreta Hrvata Južne Amerike“, održanog nedavno u Urugvaju. Izazovi zastupljenosti dijaspore u parlamentu Republike Hrvatske u fokusu su istraživača Tade Jurića, dok se Snježana Radoš bavi „Postignućima demografske mjere Biram Hrvatsku!“.  Značajke hrvatske zajednice u Sloveniji obradila je Rebeka Mesarić Žabčić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Tematska cjelina „Povjesnica“ donosi na početku izvorni znanstveni rad Ivice Miškulina posvećen slučaju pečalbara Antuna Mikića iz Batrine s australskim iskustvom iz doba hladnoratovske podjele svijeta. Australski Dalmatinac Walter Vori Lalich opisuje fascinantna migrantska iskustva na stazi prema multikulturalnoj Australiji Aboridžina Charlesa Perkinsa u Nogometnom klubu „Croatia Adelaide“. Vodeći kanadskih povjesničar hrvatskih korijena Stan Granic rekonstruira gotovo filmsku sudbinu „Doseljenika u Sjevernu Ameriku – aljaškog rudara Paula Draženovića“, samohranog oca i prvog filantropa ličkih korijena na Aljaski u doba Zlatne groznice. Publicist iz Švicarske Tihomir Nuić obrađuje bogati opus povjesničara, arhiviste i pisca s polustoljetnom bavarskom adresom dr. sc. Joze Džambe, izdvajajući posebno njegovu nedavno prevedenu (s njemačkoga na hrvatski jezik) historiografsku monografiju „Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni“ .

Refleksije časopisa „Osoba i duh“ hrvatskih emigranata iz Španjolske tema su izvornog znanstvenog rada Tamare Bodor. Danas je taj časopis svjedočanstvo visoke intelektualne produkcije dijela hrvatskih emigranata koji su unatoč teškim egzistencijalnim uvjetima stvarali i dostojno promicali ugled svoga naroda u svijetu. Rad je fokusiran na djelovanje organizacije Croatia Academica Catholica (CAC) i spomenutog njezina časopisa.  Organizaciju su osnovali i časopis pokrenuli dominikanac Franjo Hijacint Eterović i laik Luka Brajnović koji su u Madridu našli utočište nakon Drugog svjetskog rata. Organizacija je imala podružnice u gotovo svim zemljama u kojima su boravili naši egzilanti. Širenjem mreže suradnika, časopis postaje interdisciplinarna revija koja iz broja u broj donosi visokokvalitetne članke iz raznih područja. Ključna svrha časopisa bila je predstaviti Hrvatsku, njezinu povijest i kulturu strancima.

U petoj tematskoj cjelini „Znanost“ Matičin ljetopis redovito donosi  seriju članka nagrađivane znanstvene novinarke Tanje Rudež o karijerama hrvatskih znanstvenika u inozemnim centrima izvrsnosti. U ovome svesku je opisan „Američki san dalmatinske kardiologinje Ane Barać iz Washingtona“, te „Josip Glaurdić, vizionar s Instituta za političke znanosti Sveučilišta u Luksemburgu“. Šesta tematska cjelina izdvaja recentan divot izdanja posvećena kulturnome stvaralaštvu Hrvata izvan Republike Hrvatske, među kojima su ove godine „Leksikografski prinosi podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“ iz pera Maria Bare, uz „Rasvijetljenu izbjegličku dramu egzilanta s višedesetljetnom argentinskom adresom Stjepana Horvata“ iz pera prikazivačice s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Martine Grahek Ravančić i vrijedna prolog Borisa Becka o knjizi „Hrvatska u trideset priča“, autorskoga dvojca Zvonimira Frke Petešića i Bože Skoke.

Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika. Urednica ove čitane serijske publikacije od 1999. je zagrebačka publicistkinja i kulturna djelatnica Vesna Kukavica.

Foto: Naslovnica HIZ-a, design Luka Gusić

POVEZANI ČLANCI

Najnovije