6.9 C
Zagreb
9.9 C
Zürich
14.3 C
New York
15.7 C
Buenos Aires
23.4 C
Melbourne
Utorak, 16 travnja 2024
spot_img

Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2024.

Aktualni svezak Matičina ljetopisa efektno propituje raspoložive podatke o novim oblicima mobilnosti u Hrvata, zahvaćajući raznolikim stilovima života našeg čovjeka uključenog u tokove planetarnog umreženoga društva, obuhvaćajući  cirkulaciju, ali i privremenost izbivanja Hrváta izvan Republike Hrvatske. 

Hrvatska matica iseljenika u srijedu, 21. veljače 2024. svečano je predstavila novo izdanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu. Novi svezak Matičina ljetopisa uz pozdravni govor ravnatelja HMI-ja prof. Mije Marića predstavili su dr. sc. Ivan Hrstić, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. María Florencia Luchetti, viša stručna savjetnica iz Instituta za istraživanje migracija, te urednica Vesna Kukavica. Promociju je vodila prof. Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Matičina Odjela za znanost i obrazovanje, uz prigodni glazbeni program sopranistice Katarine Margetić u pratnji Lucije Matković

Okupljenima na svečanom predstavljanju obratili su se Zvonko Milas, izaslanik predsjednika Vlade RH i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica koji su ukazali na značaj ove serijske publikacije čija se promocija simbolično održava na Međunarodni dan Materinskog jezika kao glavne sastavnice identiteta.

Svečanom predstavljanju nazočili su Anto Zelić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja; general bojnik u mirovini Željko Živanović, izaslanik ministra obrane; članovi Upravnog vijeća HMI-ja i predsjednik Milan Kovač; dr. Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade; dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; akademik Mislav Ježić u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Maša Pipić Glavač, viša stručna savjetnica u Službi za bilateralnu i multilateralnu kulturnu suradnju Ministarstva kulture; Milana Vuković Runjić iz Ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba; dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, pomoćnica glavne ravnateljice NSK te brojni drugi predstavnici baštinskih, kulturnih, obrazovnih i znanstvenih ustanova.

Aktualni svezak Matičina ljetopisa efektno propituje raspoložive podatke o novim oblicima mobilnosti u Hrvata, zahvaćajući raznolikim stilovima života našeg čovjeka uključenog u tokove planetarnog umreženoga društva, obuhvaćajući  cirkulaciju, ali i privremenost izbivanja Hrváta izvan Republike Hrvatske. 

Hrvatski iseljenički zbornik 2024. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima šest tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 27 samostalnih autorskih priloga, uključujući pregled suvremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva hrvatske dijaspore. Građa je raspoređena na 304 stranice i ilustrirana s 98 fotografija. Simbolično – naslovnicu ovogodišnjega Matičina ljetopisa krasi darovana skulptura „Daleki akordi“ znamenitoga kipara Ivana Meštrovića, koji je modernu hrvatsku umjetnost upisao na kartu svijeta. 

ŠEST TEMATSKIH CJELINA

Uvodno poglavlje „Znaci vremena” usredotočeno je na recentne reprezentativne hrvatske kulturne prakse koje nastaju s obje strane granica. Tako  „Fragmente suvremenoga hrvatskoga kulturnog zajedništva na globalnoj razini” opisuju kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak i Vedran Iskra, izdvajajući ponajviše one koje je financirao Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine. Lingvist Domagoj Vidović analizira prednosti Zakona o hrvatskome jeziku u višejezičnome okružju hrvatske inojezične zajednice. Razvoj mrežne Hrvatske enciklopedije i inih digitalnih sadržaja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus. Opus Ivana Meštrovića kao dio kolektivnog identiteta hrvatskog naroda raščlanjuje povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac slijedom 140. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića i studiozno priređene aktualne izložbe u Zagrebu.

Suvremeni oblici prostorne mobilnosti svojom raznolikošću, fleksibilnošću, opsegom, brzinom i ustrajnošću nude brojne mogućnosti razvoja u višejezičnome ozračju – kako matične zemlje i europskog susjedstva tako i domicilnih društāva našijenaca s udaljenih prekooceanskih odredišta hrvatske dijaspore od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Stoga se druga tematska cjelina „Kroatistički obzori” fokusira na „Stanje i perspektive Hrvatske nastave u inozemstvu” u 23 zemlje svijeta, slijedom istraživanja generacije Z autorskog trojca Rone Bušljete Kardum, Renate Burai i Ivane Skender. Priručnik o neformalnim oblicima poučavanja i ovladavanja kulturološkom komponentom hrvatskoga kao inoga jezika, jedinstven novi metodički prinos stručnjaka  Hrvatske matice iseljenika, prikazuje Tamara Turza Bogdan s Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hispanistica Željka Lovrenčić znalački se osvrće na nadahnutu prozu više pisaca hrvatskih korijena od Kanade do Čilea, preporučujući posebno romane Juana Mihovilovicha. Slijedi esej Ozane Ramljak i Katice Jurčević koji dublje propituje  književnost posredovane memorije, a na primjeru dvaju romana najčitanijeg čileanskoga pisca bračkih korijena Antonija Skármete „La boda del poeta” i „La chica del trombón”, argumentirajući pojedine efektne mogućnosti interpretacije interkulturalnog koncepta. „Citiranje digitalnih izvora u istraživanjima tema povezanih s hrvatskim iseljeništvom“ u fokusu je informatologinje s Filozofskoga fakulteta Ivane Hebrang Grgić. „Put prema hrvatskoj digitalnoj knjižnici zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice“ znalački je opisala Sofija Klarin Zadravec, izdvajajući digitalne repozitorije namijenjene našemu iseljeništvu i inozemnim stručnjacima zainteresiranim za hrvatsku kulturu, uz vrlo korisnu interaktivnu kartu hrvatskih baštinskih ustanova koje su dio netom ostvarenog Projekta e-Kultura – „Digitalizacija kulturne baštine“.

Treća tematska cjelina pod naslovom „Mostovi” analizira „Zajedništvo američkih Hrvata nove generacije“ iz autorske vizure etnologa i povjesničara Ivana Tepeša, dok se pisac hrvatskih korijena iz Montevidea Eduardo R. Antonich usredotočuje na ishode „Sedmog susreta Hrvata Južne Amerike“, održanog nedavno u Urugvaju. Izazovi zastupljenosti dijaspore u parlamentu Republike Hrvatske u fokusu su istraživača Tade Jurića, dok se Snježana Radoš bavi „Postignućima demografske mjere Biram Hrvatsku!“. Značajke hrvatske zajednice u Sloveniji obradila je Rebeka Mesarić Žabčić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. 

Tematska cjelina „Povjesnica” donosi na početku izvorni znanstveni rad Ivice Miškulina posvećen slučaju pečalbara Antuna Mikića iz Batrine s australskim iskustvom iz doba hladnoratovske podjele svijeta. Australski Dalmatinac Walter Vori Lalich opisuje fascinantna migrantska iskustva na stazi prema multikulturalnoj Australiji Aboridžina Charlesa Perkinsa u Nogometnom klubu „Croatia Adelaide“. Vodeći kanadskih povjesničar hrvatskih korijena Stan Granic rekonstruira gotovo filmsku sudbinu „Doseljenika u Sjevernu Ameriku – aljaškog rudara Paula Draženovića“. Publicist iz Švicarske Tihomir Nuić obrađuje bogati opus povjesničara, arhiviste i pisca s polustoljetnom bavarskom adresom dr. sc. Joze Džambe, izdvajajući posebno njegovu nedavno prevedenu historiografsku monografiju „Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni“ .  

Refleksije časopisa „Osoba i duh” hrvatskih emigranata iz Španjolske tema su izvornog znanstvenog rada Tamare Bodor. Danas je taj časopis svjedočanstvo visoke intelektualne produkcije dijela hrvatskih emigranata koji su unatoč teškim egzistencijalnim uvjetima stvarali i dostojno promicali ugled svoga naroda u svijetu. Rad je fokusiran na djelovanje organizacije Croatia Academica Catholica (CAC) i spomenutog njezina časopisa.  Organizaciju su osnovali i časopis pokrenuli dominikanac Franjo Hijacint Eterović i laik Luka Brajnović koji su u Madridu našli utočište nakon Drugog svjetskog rata. Organizacija je imala podružnice u gotovo svim zemljama u kojima su boravili naši egzilanti.   

U petoj tematskoj cjelini „Znanost” Matičin ljetopis redovito donosi seriju članka nagrađivane znanstvene novinarke Tanje Rudež o karijerama hrvatskih znanstvenika u inozemnim centrima izvrsnosti. U ovome svesku je opisan „Američki san dalmatinske kardiologinje Ane Barać iz Washingtona“, te Josip Glaurdić, vizionar s Instituta za političke znanosti Sveučilišta u Luksemburgu“. Šesta tematska cjelina izdvaja recentnA divot izdanja posvećena kulturnome stvaralaštvu Hrvata izvan Republike Hrvatske, među kojima su ove godine „Leksikografski prinosi podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“ iz pera Maria Bare, uz „Rasvijetljenu izbjegličku dramu egzilanta s višedesetljetnom argentinskom adresom Stjepana Horvata“ iz pera prikazivačice s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Martine Grahek Ravančić i vrijedan prolog Borisa Becka o knjizi „Hrvatska u trideset priča“, autorskoga dvojca Zvonimira Frke Petešića i Bože Skoke

Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika. Urednica ove čitane serijske publikacije od 1999. je zagrebačka publicistkinja i kulturna djelatnica Vesna Kukavica. 

Tekst i foto: Snježana Radoš

POVEZANI ČLANCI

Najnovije